Kako nam kažu u MVPEI-ju, ovako velika smjena odjednom nije neuobičajena, a uskoro bi mogla slijediti još jedna jer je utvrđeno da bi mandat veleposlanika u jednoj zemlji trebao trajati četiri godine. Ipak, u nekim važnim zemljama ostali smo bez veleposlanika zbog objektivnih razloga kao što je to bilo slučaj u Nizozemskoj, odakle je Joško Paro otišao na mjesto savjetnika u Ured predsjednika na Pantovčak. Iako je u odabiru diplomata bolje malo sačekati i napraviti dobar izbor nego brzati pa pogriješiti, Zrinjevcu se ipak žuri.

Za veleposlanicu u Nizozemskoj odabrana je Vesela Mrđen-Korać koja je napravila odličan posao u Kanadi odakle stiže na novu funkciju. Vladi se žuri da ona što prije preuzme svoju funkciju u Haagu jer Hrvatska se nalazi pred završetkom pregovora o pristupanju u EU, a Jadranka Kosor je sama sebi nametnula ubojite rokove. Nizozemska je skeptična oko zatvaranje Poglavlja 23, a novu vladu u toj zemlji podržava stranka Geerta Wildersa koja se protivi daljnjem proširenju Europske unije. Mrđen-Korać je već dobila agreman od Nizozemske, a i sam ministar Gordan Jandroković se sprema vrlo brzo posjetiti tu zemlju gdje će tražiti podršku za završetak pregovora s EU-om.

Osim nje, u Austriju iz Turske dolazi Gordan Bakota, Zlatko Kramarić s Kosova prelazi u Makedoniju, Aleksandar Stipetić s mjesta načelnika Odjela za jugoistočnu Europu u MVPEI-ju odlazi u Albaniju, a Filip Vučak bit će veleposlanik pri Svetoj Stolici. On je obavljao veleposlaničku dužnost u Španjolskoj. U Chicago će kao konzulica otići Jelena Grčić-Polić. Riječ je o imenovanjima koja su prošla saborskog Odbora za vanjsku politiku. Radi se o kandidatima koji su već dobili agremane (pristanak države da primi neku osobu za diplomatskog predstavnika) za rad u spomenutim zemljama. Dobra je vijest što u novim rošadama u diplomaciji sudjeluju uglavnom karijerni diplomati, osim Kramarića, te je to pobjeda struje unutra MVPEI-ja koja je zagovarala takav način rada, a ne uhljebljivanje političara. Tako će karijerni diplomati biti raspoređeni i na ostale destinacije u kojima su opozvani veleposlanici odlukom predsjednika Josipovića krajem prošle godine, a riječ je o Argentini, Kanadi, Irskoj, Turskoj, Egiptu, Južnoj Africi, Japanu, Kosovu i Brazilu. Sva imenovanja su, naravno, dogovorena između sukreatora vanjske politike Vlade i predsjednika.

U MVPEI-ju kažu da sama činjenica što je u tijeku redovita rotacija veleposlanika također ne može utjecati na pogoršanje diplomatskih odnosa sa zemljom primateljicom, s obzirom na to da, zbog poštivanja diplomatskih procedura, ona traje određeno vrijeme. Najduža je u Kanadi. U slučaju odsutnosti ili razrješenja veleposlanika, navode, njihove poslove privremeno obavljaju otpravnici poslova, tako da je diplomatska komunikacija i u tom pogledu neprekinuta. Sve navedeno uobičajena je praksa ne samo u Republici Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama.