O tome trebaju li Slovenci referendum o Arbitražnom sporazumu s Hrvatskom, za slovenske političare nije bilo dileme. Odluka je donesena i mišljenje naroda bit će samo savjetodavno, odnosno neobvezujuće, ali i to pokazuje određeni stupanj demokratičnosti.

U Hrvatskoj su se na temu mogućeg referenduma dosad oglasile samo manje stranke, neke nevladine organizacije, pojedinci i predsjednički kandidati kojima su šanse za pobjedu ili ulazak u drugi krug ravne nuli i za njih nije bilo dileme – Hrvatska mora imati referendum o Arbitražnom sporazumu.

Veće parlamentarne stranke o njemu se do sada nisu izjašnjavale, a kada se o podršci Sporazumu glasovalo u Saboru, ishod je bio 80 glasova za, 45 suzdržanih i devet protiv.

SDP nije za referendum. Mi ne bježimo od svoje odgovornosti za odlučivanje o Arbitražnom sporazumu i mislimo da je Sabor pravo mjesto gdje se o njemu treba odlučivati. Borut Pahor očito bježi od nje i želi je podijeliti s javnošću', kazala nam je glasnogovornica SDP-a Gordana Grbić.

Sličnoga razmišljanja je i predsjednik HNS-a Radimir Čačić koji smatra da bi izlazak na referendum pokazao da vlast ne preuzima odgovornost za ono za što je izabrana.

'Vlast mora imati odgovornost. Davanje Sporazuma na referendum vratilo bi nas u doba grčkog polisa, a to bi značilo da vlast ne preuzima odgovornost za posao za koji je izabrana. To bi bilo ispod svake razine razvijene demokracije', iznio je stav HNS-a njegov predsjednik koji je s predsjednikom HSU-a Silvanom Hreljom sklopio zaruke između njihovih stranaka.

Iako je na konferenciji za medije tim povodom Hrelja ustvrdio da između HSU-a i HNS-a nema suprotstavljanja te se 'sjajno nadopunjuju', upravo eventualni referendum i sam Sporazum o arbitraži pokazuje da bi mogući brak već na početku mogao naići na prepreke. Naime, kako je poznato, umirovljenici su protiv njega, dok ga narodnjaci podržavaju.

'Kad bi se postavilo pitanje referendum da ili ne, mi bismo bili za, jer pitanje Arbitražnog sporazuma je prevažno da se građane ne bi pitalo barem za savjetodavno mišljenje. Dovoljno je pogledati Sloveniju koja se nalazi u boljoj poziciji od Hrvatske, pa raspisuje referendum', istaknuo je Hrelja.

'S obzirom na to kako je Sporazum sastavljen, smatram da s njim ne bi trebalo ići na referendum. U njemu naprosto nema ništa što bi izazvalo veće građanske i nacionalne prijepore i mi njime ništa ne gubimo. Naravno da je savjetodavni referendum najbolji način da se ispita mišljenje građana, ali pod uvjetom da na njega izađe pedeset posto birača, što ne vjerujem da bi se dogodilo', mišljenja je saborski zastupnik HSLS-a Ivan Čehok.

Za HSP ne donošenje odluke o referendumu je stavljanje građana Hrvatske u građane drugog reda.

'Referendum je jedan od neposrednih demokratskih oblika izjašnjavanja građana o bitnim pitanjima, među kojima je svakako i Arbitražni sporazuma između Hrvatske i Slovenije. Građani vam nisu dali mandat da donosite tako važne odluke u njihovo ime, bez da ih konzultirate.

Pitamo vas zašto su građani Hrvatske građani drugog reda u odnosu na građane Slovenije koji će imati mogućnost reći na referendumu svoj sud o arbitražnom sporazumu, stoga tražimo raspisivanje referenduma o njemu', stoji u otvorenom pismu Vladi koje je u srijedu uputio dopredsjednik HSP-a Pero Kovačević.

Od stranke na vlasti (HDZ) do zaključenja ovog teksta odgovor na temu referenduma nismo dobili. No s obzirom na to kako se najveća parlamentarna stranka dosad ponašala u priči oko sporazuma, može se zaključiti da je ne zanima mišljenje građana.