Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović boravi u velikom službenom posjetu Azerbajdžanu sa skupinom hrvatskih gospodarstvenika koji bi trebali ugovoriti poslove u ovoj azijskoj zemlji. Ako vam ovo izgleda kao déjà vu, niste jedini. Riječ je o omiljenoj destinaciji hrvatskih predsjednika - Stjepan Mesić posjetio ju je više puta, a 2012. Ivo Josipović je također u tu zemlju vodio veliko gospodarsko izaslanstvo
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Barilović objasnio je da je uz IT tvrtke u Azerbajdžanu prepoznata hrvatska vojna industrija te da je primjerice Geofoto ugovorio projekt vojnog geoinformacijskog sustava s ministarstvom obrane Republike Azerbajdžan, a Šestan-Busch unosnu isporuku 20.000 kaciga.
Izvoz hrvatskih proizvoda u tu zemlju tijekom godina kretao se od nekoliko desetaka do nekoliko stotina milijuna kuna i višestruko je niži od uvoza. Oko 90 posto uvoza iz Azerbajdžana odnosi se na naftu.
Josipović: Ljuto se varaju ako misle da će im predsjednica ugovoriti posao
Stoga se postavlja pitanje imaju li ovakvi masovni i medijima zanimljivi pohodi utjecaj na izvoz. Godine 2012. na slično je putovanje išao i tadašnji predsjednik Ivo Josipović s tadašnjim prvim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem te s desecima hrvatskih gospodarstvenika.
'Kada sam išao nekamo s gospodarskom ekipom, neki su si našli posao, neki nisu. Nije funkcija predsjednika ta da dogovara projekte, nego da u zemljama poput ove, u kojima je prvi ključ politički ključ, otvori vrata. Tvrtke će uspjeti ili ne ovisno o tome jesu li kapacitirane da tom tržištu ponude nešto dobro. Ako očekuju da će im predsjednica naći posao, ljuto se varaju. Dobro je da idu, no korisnost će ovisiti o tome je li ponuda interesantna tržištu', kaže za tportal Ivo Josipović.
Prisjeća se da su nakon spomenutog posjeta dvije ili tri firme napravile neki posao. Koliko se sjeća, vojna oprema je bila na tapetu.
Export - import
Slučajno ili ne, no u 2012. izvoz u Azerbajdžan znatno je porastao. Godinu ranije iznosio je 22 milijuna kuna, a te godine popeo se na 345 milijuna kuna. No sljedećih godina vratio se na početnu poziciju te je 2013. iznosio 28 milijuna kuna. Godine 2014. izvezli smo robe u vrijednosti od 86 milijuna kuna, no 2015. taj je iznos opet pao na 31 milijun kuna.
I uvoz je od 2011. u gotovo konstantnom padu. Prije pet godina uvezli smo robe u vrijednosti od 4,1 milijardu kuna, a 2012. 2,5 milijardi kuna. Rekordno nizak uvoz iz te zemlje zabilježen je u 2013. godini i to u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Godine 2014. uvezli smo za 1,9, a u 2015. za 2,6 milijardi kuna.
Bruketa: Tamo smo samostalno došli
A u Azerbajdžanu već pet godina uspješno posluje hrvatska reklamna agencija Bruketa&Žinić te ima i otvoren ured u njemu. Put u ovu azijsku zemlju nije im prokrčila politika. 'Samostalno smo tamo došli', kaže za tportal Davor Bruketa. Ipak, dodaje da je vidljivo da sve više hrvatskih tvrtki radi u Azerbajdžanu, stoga mu se čini da ovakvi političko-gospodarstveni pohodi imaju smisla. Ne misli da je za proboj na to tržište na prvom mjestu političko probijanje leda, a tek onda tržišno natjecanje.
'Na kraju dana sve ovisi o tome koliko si kvalitetan', poručuje Bruketa, dodajući da je njihovo gospodarstvo pred velikim izazovima zbog cijena nafte, no u budućnosti nema razloga za brigu.
