Razgovori, većinom održavani na karipskom otoku Barbadosu, započeli su nakon što nije uspio vojni puč koji je potaknuo vođa opozicija Juan Guaido u travnju, protiv Madura, kojeg se optužuje za kršenje ljudskih prava i za ekonomski kolaps, zbog kojeg su milijuni emigrirali iz Venezuele.

Madurovi predstavnici napustili su pregovore u kolovozu, u znak prosvjeda protiv uvođenja oštrijih američkih sankcija Venezuela.

Opozicijski kritičari dijaloga s Madurom tvrdili su da je Maduro pristao na pregovore samo kako bi kupio vrijeme.

"Diktatorski režim Nicolasa Madura odbacio je proces pregovaranja s lažnim isprikama", rekao je Guaidoov ured u priopćenju objavljenom na Twitteru.

"Nakon više od 40 dana, u kojima su odbijali nastaviti (pregovore), potvrđujemo da je barbadoski mehanizam završio", dodaje se.

Ni venezuelsko ministarstvo informiranja ni norveško ministarstvo vanjskih poslova za sada nisu komentirali povlačenje iz pregovora.

Opozicijski pregovarači su rekli da Madurovi predstavnici nisu htjeli razgovarati o glavnom prioritetu opozicije - novim slobodnim i pravednim izborima.

Guaidoov ured je, priopćenjem, u nedjelju zahvalio Norveškoj na pokretanju procesa, ali nisu specificirali koje će daljnje korake podouzeti.

"Moramo se pripremiti za početak nove faze ove borbe, koja će zahtijevati veću predanost, snagu, odlučnost, žrtvovanje i uvjerenje svih nas", stoji u priopćenju.

Oporbeni vođa Juan Guaido proglasio se privremenim predsjednikom Venezuele u siječnju nazvavši prijevarom ponovni izbor Madura 2018., dok Madurova vlast smatra Guaidoa američkim pijunom.