Bivša ministrica pravosuđa i jedna od najbližih suradnica prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Vesna Škare Ožbolt, doktorirala je na osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera. Diplomu će primiti na svečanoj promociji najavljenoj u Osijeku idućeg petka 26. travnja. Upravo ministarsko iskustvo presudilo je u odabiru teme. Oko toga nije dvojila.

'Ta organizacijska struktura pravosuđa nametnula mi se iz vremena dok sam bila ministrica jer mi je pokazala da sam talent za to', govori kroz smijeh za tportal Vesna Škare Ožbolt.

Tema zbog koje je stekla znanstvenu titulu doktora znanosti prva je takve vrste, kaže, u Hrvatskoj. Riječ je o pravosudnom menadžmentu u funkciji efikasnijeg rada sudova.

'Dokazala sam kako je potrebno da predsjednici koji upravljaju sudovima, kao i oni koji upravljaju odjelima na nižim razinama, imaju znanja iz menadžmenta, odnosno da moraju znati upravljati, voditi, kontrolirati i organizirati posao, za razliku od naše aktualne situacije, u kojoj se predsjednici sudova biraju na osnovi statistike i ugleda, a nitko ne provjerava imaju li oni određenih organizacijskih sposobnosti. Tako se primjerice zna dogoditi da je sedam tajnica istovremeno na bolovanju, a rasprave se moraju organizirati', objašnjava ona.

Istraživanje joj je trajalo godinu dana, a njime je obuhvatila većinu hrvatskih sudova. U njemu je sudjelovalo 600 ispitanika koji su odgovorili na 33 pitanja svaki. Priznaje kako joj je bilo naporno istovremeno raditi i studirati, ali je sve završila u roku.

'Zaključili smo kako bi se za 30 do 40 posto poboljšalo funkcioniranje sudova kada bi se u pravosuđe uveli menadžerski alati. U zemljama Europske unije oni su prisutni već odavno. Svi ih imaju. Nizozemci su, primjerice, otišli najdalje u tome. Kod njih nije nužno da predsjednik suda bude pravnik dok drugi traže pravnika i suca s menadžerskim znanjima. U Kanadi je to također jako dobro razvijeno te u SAD-u i Australiji', navodi primjere kojima se koristila radi usporedbe.

Predložila je potom, govori nam, da se prije nego li se netko kandidira za predsjednika suda i dođe pred Državno sudbeno vijeće prođe trening te steknu menadžerska znanja i alati na Pravosudnoj akademiji i za to dobije certifikat.

Rezultati do kojih je došla, navodi, pokazuju kako sudovi vrlo teško komuniciraju i s javnošću, posebice građanima, a web stranice su im vrlo loše i nisu informativne.

'Pokazalo se kako komunikacija i međuljudski odnosi mogu biti puno bolji i unutar samih sudova. Vrlo se malo ulaže u edukaciju, zbog čega su ljudi nezadovoljni. To su bile nekako najlošije percepcije i samih sudaca jer se na to polaže najmanje pozornosti', ukazuje na rezultate provedenog istraživanja kojim je obuhvatila sve razine pravosuđa, vertikalno i horizontalno, od općinskih sudova, preko županijskih, do trgovačkih te prekršajnih i upravnih.

Do sada je, govori nam, svoj doktorski rad već toliko puta podijelila da ga ponovno mora tiskati. Razgovarala je o tome i s aktualnim ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

'Jako je zadovoljan i ugodno iznenađen. Poslat ću mu temu jer je vrlo razvojna i dobra za cijelo društvo. Dala sam neki svoj doprinos iz iskustva, onoga što sam radila, uočila i mislim da je to standard koji treba biti prihvaćen', govori Škare Ožbolt, napominjući kako je poanta priče da se takve stvari trebaju uvesti u cijelom javnom sektoru.

'Ovo se tiče pravosuđa, ali može biti bilo gdje. U pravosuđu je najteže jer je predsjednik suda prvi među jednakima. Tu nema hijerarhije, ne možeš ti drugom sucu nešto narediti, nego samo upravljačkim vještinama rješavati stvari. U tome je kvaka. Ovo treba dalje razvijati i primjenjivati. Na Ministarstvu je, bez obzira tko bio ministar, da to percipira', sažima bivša ministrica pravosuđa koja je trenutno vrlo angažirana oko konfliktnih područja, a imenovana je i medijatoricom za ova pitanja na području Mediterana.

Na pitanje zašto osječko Sveučilište, kratko odgovara: 'Pa rođena sam Osječanka!', ali u nastavku objašnjava kako je osječka katedra za menadžment, koliko joj je poznato, najjača u Hrvatskoj.