Nepravomoćna presuda Ivi Sanaderu za ratno profiterstvo u slučaju Hypo, po kojoj poslije pravomoćnosti mora u državni proračun vratiti 3,6 milijuna kuna, ponovno je u fokus stavila činjenicu da se u Hrvatskoj nitko ne bavi tragom novca okrivljenika. Umjesto da smo još tamo sredinom 2000-ih donijeli drakonski zakon po uzoru na Veliku Britaniju, koja je njime korupciju i organizirani kriminal smanjila za 30 posto, mi smo prošle godine pokopali našu, blagu inačicu tog zakona. Zanimljivo je to da je uvođenje drakonskog zakona o oduzimanju imovine osujetio sam Ivo Sanader
Vesna Škare Ožbolt, tadašnja ministrica pravosuđa u Sanaderovoj vladi, za tportal je ispričala kako je 2004. bila u Velikoj Britaniji i upoznala se s njihovim tzv. Robin Hood zakonom. 'Tada su mi rekli da su stupanj korupcije i organiziranog kriminala smanjili za 30 posto. Pitala sam kako i oni su mi rekli da su donijeli zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelom, tzv. Robin Hood zakon', prisjeća se Škare Ožbolt.
Riječ je o brutalnom zakonu koji je u Velikoj Britaniji jedva prošao, a usmjeren je na praćenje tijeka novca i imovine osuđenika za kaznena djela organiziranog kriminala i korupcije.
vezane vijesti
'Osobi koja je pravomoćno presuđena za kazneno djelo prostitucije, dilanja droge ili korupcije već na samu osnovanu sumnju da čini kazneno djelo daje se prijedlog za blokadu imovine, a onda se kroz postupak ide dokazivati je li stečena kaznenim djelom. Potom se praktički ta imovina zamrzava do završetka procesa i automatizmom se oduzima poslije pravomoćnosti presude. Ta imovina se prodaje i onda se iz posebnog fonda financiraju žrtve tog kaznenog djela', pojašnjava Škare Ožbolt.
Što je sve blokirano Ivi Sanaderu
Uskok je Ivi Sanaderu zaplijenio imovinu vrijednu gotovo 30 milijuna kuna: 11,8 milijuna kuna na više od 70 računa koje su Sanaderovi imali u hrvatskim i austrijskim bankama. Blokirano je i 800 tisuća kuna, koliko je položeno na 20 računa Sanaderove starije kćeri Petre i oko pola milijuna kuna na 14 računa mlađe kćeri Brune. Zbirka umjetnina vrijedna je oko 1,2 milijuna eura, a zbirka satova oko 190 tisuća eura.
No bitno je da tu priča ne staje. Kako bi utvrdili je li osuđenik negdje 'zamračio' novac, prebacio ga na nekoga, po tom zakonu tri godine nakon presude i dalje se prati tijek novca koji ima.
Bivša ministrica pravosuđa kaže kako su tu dvije poante: ne možeš na nezakonito stečenom novcu graditi život i zločin se u konačnici počinitelju ne isplati.
Isti je zakon po uzoru na Veliku Britaniju htjela preslikati na Hrvatsku. Ono što je uslijedilo nemalo ju je iznenadilo. Iako tih godina politička korupcija u sudskim procesima gotovo i nije postojala, tadašnji otpor donošenju rigoroznog zakona dao je navijestiti ono što se događalo nakon Sanaderove ostavke.
'Na jednom užem kabinetu Vlade rekla sam da bih stavila taj zakon na raspravu kod nas. Nisu reagirali, no kad sam ga stavila na web, reakcija je bila brutalna, poludjeli su. Da što je meni, pa nismo mi tu krimosi', prisjeća se.
Dojam je pojačala i činjenica da je napravila antikorupcijsku strategiju u kojoj je političku korupciju stavila na prvo mjesto. Preslika britanskog zakona nije prošla, no napravila je inačicu tog zakona, ponešto ublaženu, ali ipak efikasnu. No onda je potpuno stopirana iz tadašnje Vlade RH. Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem donesen je tek kasnije, a konačno je pokopan u ljeto prošle godine i uklopljen u članak 556. Zakona o kaznenom postupku.
No ako nije zaživio u Hrvatskoj, u Srbiji jest. Naime, prijedlog zakona Vesne Škare Ožbolt kopirali su susjedi i tamo on, prema riječima upućenih, savršeno funkcionira.
Da imamo zakon kakav je ona predlagala, a tadašnji premijer osujetio - kako bi se to reflektiralo na njegov pravosudni slučaj?
'Trenutno je dužan vratiti 3,5 milijuna kuna, no ne pita se što je napravio s tri i pol milijuna. On će, recimo, prodati stan u Splitu da to vrati, a trebalo bi vidjeti je li stan u Splitu stekao kaznenim djelom. Je l' taj novac sakrio, uzeo, nikoga nije briga, državi je samo bitno da ga on vrati, a ne pitaju se je li uz ta tri i pol milijuna maznuo još 10', karikira Škare Ožbolt.
Koliko je novca oduzeto kriminalcima u Srbiji?
Srbija je od 2009., kada im je zakon stupio na snagu, pa do sredine 2011. zaplijenila imovinu u protuvrijednosti od 2,2 milijarde kuna. Uskok je u sličnom periodu od 2008. do kraja 2010. za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminala oduzeo 67,5 milijuna kuna.
Treba napomenuti da je kod nas Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom stupio na snagu tek u siječnju 2011. Ukinut je 2017.
Da je bilo po njenom, postojala bi posebna jedinica pri Ministarstvu financija s posebnim ovlastima koja bi pratila trag novca. 'Za, recimo, Ivicu Todorića svi se pitaju od čega živi kada mu je imovina blokirana. Procjenjuje se da je samo od 2000. do 2010. iz države izneseno 15 milijardi eura, a da nitko za to nije odgovarao. To je strašan iznos', smatra.
U svakom slučaju, smatra da je britanski zakon, ili barem nešto blažu inačicu, trebalo primijeniti u Hrvatskoj. 'Nema ljudskih prava kada radiš kriminal i to je poruka - ne možeš očekivati zaštićena ljudska prava ako ih drugima ugrožavaš. To je malo okrutan pristup, ali je efikasan. Sami Britanci su rekli da su svjesni toga da je to na rubu, no tamo je zakon prošao i dalje je na snazi i to kao i onaj u Srbiji, a koji je prekopiran iz mog prijedloga', zaključuje Vesna Škare Ožbolt.
