Upravo Muskov tvit 8. veljače bio je prvi značajniji kripto događaj u 2021. Musk je tada urbi et orbi obznanio da je Tesla kupio bitcoin u vrijednosti od milijardu i pol dolare i da će njegova kompanije početi prihvaćati plaćanje u toj kriptovaluti. Bilo je to najveće ulaganje u povijesti od strane neke mainstream kompanije i signal da će možda i druge tvrtke krenuti tim putem. Perspektiva za kripto je bila sjajna i sve se glasnije spominjao bitcoin od 100 tisuća dolara krajem godine. No, kao što možemo vidjeti cijena nije ni na polovici te razine, a i dosadašnja najveća vrijednost od 69 tisuća iz 10. studenog čini se teško dohvativom.

Nekoliko je razloga zašto bitcoin nije u uzlaznoj putanji. Jedan od njih je opet sam Musk koji će se tamo u svibnju opet uhvatiti Twittera i odreći se mogućnosti plaćanje njegovih automobila bitcoinom jer, eto, rudarenje ima visoki karbonski otisak. Muska treba spomenuti i u kontekstu konstantnog zagovaranja Dogecoina koje je taj novčić nastao iz šale lansiralo na četvrto mjesto po tržišnoj kapitalizaciji s godišnjim rastom od nevjerojatnih 14000 posto. Tada, u svibnju Dogecoin, vic novčić je vrijedio više nego, primjerice, jedan Ford.

Još jedan razlog mini bear marketa koji je trajao od svibnja do kraja srpnja bilo je i kinesko protjerivanje rudara iz države i potpuna zabrana trgovanja kriptovalutama koje je negativno djelovalo na tržišta. Rudari su se preselili u druge države a Kina je ostala bez uvjerljivo najvišeg hashratea u svijetu. Tko je izgubio svima je jasno.

Pogotovo jer je adopcija ne samo bitcoina nego kripta generalno jednostavno eksplodirala. Kompanije gomilaju bitcoin u svojim rezervama, sve se više omogućuju se plaćanja kriptom, najveće svjetske banke više ne ignoriraju bitcoin i ostale najveće valute, SAD je odobrio osnivanje bitcoin futures ETF, a vjerojatno najznačajniji događaj je onaj iz Srednje Amerike – bitcoin je postao zakonsko sredstvo plaćanja u Salvadoru i tako prokrčio put drugim državama sa snažnom inflacijom ili bez vlastite valute. Monetarna revolucija ili neuspio eksperiment još uvijek je nejasno.

Bila je ovo i godina u kojoj je šira javnost shvatila da u kripto svijetu postoji mnogo više toga od samog bitcoina. Recimo NFT-ovi. Kada je Mike Winkelman, poznatiji kao Beeple prodao svoj umjetnički rad kao NFT za rekordnih 69,3 milijuna dolara uslijedio je domino efekt. Glazbene zvijezde, sportski timovi, gaming industrija, metaverse...svi su krenuli u NFT.

A kad smo već kod metaversa, očigledno budućnosti virtualnog svemira jedna od najvećih svjetskih kompanija Facebook preimenovao se u Meta. Jedan pak od najpoznatijih virtualnih svjetova, Decentraland prodaje komade virtualne zemlje, virtualnih građevinskih čestica po cijenama višim od nevjerojatnih dva milijuna dolara. Usporedbe radi takav komad virtualnog posjeda košta više no domovi u New Yorku ili Los Angelesu.

Pojmovi koji su donedavno cirkulirali u zatvorenim kripto krugovima ove su godine našli svoj put u popularnu kulturu. Defi, Dex, DAO polako ali sigurno ulaze u svakodnevni govor. Naravno, kao i kod kripta uopće, naglasak je ovdje na decentralizaciji, konkretno na interakciji putem pametnih ugovora bez posrednika ili treće strane. A sve nas to vodi prema nečemu što se još prilično nejasno naziva Webom3, internetom treće generacije gdje bi usluge trebale biti u vlasništvu i upravljane od strane zajednice korisnika a ne kao sada od internetskih divova poput Facebooka ili Googlea.

Iduća godina će nam svakako dati jasnije naznake što bi to trebao biti ali i vizure budućnosti koja bi se mogla velikim dijelom događati u virtualnom svijetu, u metaversu koliko god to distopijski zvučalo. I naravno, odgovor na pitanje svih pitanja – jesmo li još uvijek u bull runu.