'Nije bilo ključnog trenutka, bilo je 14 satnog natezanja. Dan prije 7 sati, sad ponovno 7 sati, nagovaranja, uvjeravanja, argumentirnja, objašnjavanja i to traje u nedogled. Težak je to proces', objasnio je Vilim Ribić za N1 te dodao kako se premijer Andrej Plenković pridružio pregovorima oko 19 sati u utorak te da je razgovor dugo trajao jer premijer nije razumio neke stvari.

'Prije ulaska u zgradu Vlade, izjavio sam da bez njegove nazočnosti pregovori ne mogu rezultirati nikakvim zaključkom. Bio sam u pravu. Pojavio se i nakon toga je napokon došlo do nekakvog stava vlade pa znamo gdje smo. Bio je u naglašeno dobrom, ležernom raspoloženju: Bio je vrlo pristojan, ušao je u razgovor. Razgovor je trajao dugo jer neke stvari on nije poznavao, nije razumio. Bio je zadovoljan kad mu je objašnjeno, to znači da mu savjetnici baš ne funkcioniraju najbolje', rekao je.

Kako navodi premijer nije razumio niz vrlo važnih detalja - 'o tome kad je bilo uvećanje koeficijenata, je li bilo povećanja plaća ranije, objasnio sam mu da njegove izjave o tome da je ovo najveće povećanje plaća jedne vlade u jednoj godini - upozorio sam ga na to da je 1997. bilo veće, 1998. bilo veće u jednoj godini, i 1999. bilo čak 23 posto. A on se hvali s 23 posto u 3 godine njegove Vlade'.

Istaknuo je kako je nezadovoljan s time da se više ne pregovara o povećanju koeficijenata, nego o dodatku na kolektivni ugovor.

'To je točno i mi smo s tim nezadovoljni. To je pitanje forme. Puno je važnije imati koeficijent nego dodatak. Koeficijent je stabilniji. Međutim, s druge strane, ovo je 5 posto rasta plaća u jednoj godini - 3 posto sada, 1 posto u lipnju i jedan posto u prosincu, a uredba treba stupiti na snagu i primijeniti se nakon izbora 2021. godine', objasnio je te dodao kako će svi dani u štrajku biti plaćeni.

Sljedeći korak je referendum među članovima jer dilemu koeficijent ili dodatak, kako navodi, ne mogu razriješiti čelnici sindikata.

'To bi bilo krajnje neodgovorno i sumnjivo. Moramo pitati ljude, red je da ljudi sami odluče o tome je li im koeficijent toliko važan ili su zadovoljni i s rastom plaća koji nije vezan uz koeficijent. Vlada ovime nije uklonila zaostajanje zbog kojih smo mi u štrajku, ali je dala rast plaća koji je blizak visini onoga što bismo dobili da se poveća koeficijent za 6,11 posto'.

Istaknuo je da nisu točne Vladine tvrdnje da se o koefijentima nije do sada pregovaralo jer je svojevremeno je postojao dodatak od 4, 8 i 10 posto koji dan danas postoji u državnim službama, za 20, 3 i 35 godina radnog staža.

'Taj dodatak se zvao uvećanje koeficijenta složenosti poslova za godine radnoga staža. To je bio sastavni dio koket ugovora, što znači da se o tome pregovaralo. Dakle, može se pregovarati, to nije pravno pitanje, već pitanje političke volje'.

Na pitanje koliko točno iznosi 5 posto dodatka odgovorio je kako ni ministar financija nema preciznu brojku i da je nejgova procjena oko 500 milijuna kuna za iduću godinu. 'Dakle, 3+1+1 koštalo bi 500 milijuna kuna'.

Za tvrdnju Vlade kako nema novca rekao je: 'Oni su jučer naglašavali da se boje lančane reakcije. Spekuliraju da će se na drugim mjestima pojaviti požari. Ali to je spekulacija, možda će se pojaviti, možda neće, neka ga rješavaju kad se pojave. Sad imaju jedan veliki požar i trebaju ga riješiti'.

Smatra kako je prosvjed utjecao na poboljšanu ponudu Vlade.

'Prvi put su nam nudili 1+1+1. Onda su došli s teorijom da nastavnik zapravo ne zastaje 6,11 posto, već 3,25. Našli su medijansku plaću pa smo pokazali da je to neutemeljeno jer su oni uspoređivali plaću nastavnika koji ima dodatak na plaću jer radi na otoku s asistentom. To je usporedba krušaka s jabukama. O tome se razgovaralo. Nakon jedne takve mučne rasprave sa savjetnicima, premijer je to razumio i presjekao. Onda je krenulo 1+1+1+1, na 4 posto. To smo odbijali. Govorili smo - to neće proći na referendumu. Na kraju smo inzistirali da se pomak mora već sada osjetiti, ljudi su sada u štrajku'.