Javnosti najzanimljiviji dio, onaj vezan uz razrješenje čelnika lokalne samouprave, ipak se neće regulirati Zakonom o referendumu. Naime, sam postupak razrješenja lokalnog čelnika, najavio je ministar uprave Davorin Mlakar, regulirat će se posebnim prijedlogom zakona, a dotad će na snazi biti odredbe Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Zakon o referendumu regulirao bi ipak takozvani lokalni referendum, prema kojem bi zahtjev za raspisivanjem referenduma podnosila jedna trećina vijećnika u općinskom ili gradskom vijeću, odnosno skupštini, dok bi o raspisivanju referenduma odlučivala natpolovična većina u predstavničkom tijelu.

Većina saborskih klubova pohvalila je Vladinu odluku da zakon ide u dva čitanja, no u oporbi smatraju da se istovremeno sa Zakonom o referendumu mora ići i u donošenje posebnog zakona koji bi se bavio opozivom lokalnih čelnika.

SDP-ovac Josip Leko osvrnuo se i na većinu predstavničkog tijela na lokalnoj razini koja je potrebna za podnošenje prijedloga za održavanje referenduma. 'Vrlo je važno naći mjeru između potrebe da građani neposredno odlučuju i omogućavanja raznim političkim egzibicionistima da koriste institut referenduma kad on zaista nije potreban. Mislim da je jedna trećina zastupnika u predstavničkom tijelu lokalne samouprave premala, preblaga i preliberalna za otvaranje pitanje referenduma', kazao je Leko

Na inicijativu lokalnih vijećnika ukazao je i HDSSB-ovac Zoran Vinković. 'Pitanje opoziva mora biti vezano uz broj birača, a ne uz broj vijećnika u općinskim vijećima ili županijskim skupštinama ili skupštini Grada Zagreba i uz Zakon o jedinicama lokalne samouprave. Ako neki čelnik lokalne jedinice, bio on iz HDZ-a, SDP-a ili HDSSB-a, ne radi dobro, budite uvjereni da građani, jer nisu ovce, makar ih neki tako tretiraju, neće ostati kod kuće sjediti pred televizijom nego će izaći na referendum', kazao je Vinković

Založio se i da se predstavničko tijelo koje ne uspije u sazivanju referenduma o opozivu raspusti nakon neuspjeha, no takva ideja nije prošla kod zastupnika.

'Ovaj prijedlog zakona pokazuje da se Vlada koju je izabrao Sabor boji naroda i građana, što ne čudi jer ovakva vrsta politike - politike koja je dovela Hrvatsku putokazom idemo dalje na dno ponora, do ogromnih kreditnih zaduženja (gotovo 90 milijardi eura), do 350 tisuća nezaposlenih, do kraha gospodarstva, koja se boji pameti hrvatskog naroda ili se boji da 50 posto plus jedan birač neće izaći na referendum', rekao je Vinković, te nakon svog govora za govornicom poderao prijedlog Zakona o referendumu.

Osim trećine vijećnika, inicijativu za referendum na lokalnoj razini može pokrenuti i 20 posto od ukupnog broja birača, na što se osvrnuo IDS-ovac Damir Kajin. 'Ja osobno smatram da je to u redu za nešto veće gradove, možda i županije, ali što ćemo s onim malim sredinama u kojima, kao u primjerice Lanišću, živi 400 ljudi ili u nekim drugima 700, 800 ili 1000. Pa tih se 20 posto tamo može relativno lako skupiti te ćemo imati permanentnu destrukciju lokalne samouprave. Predlažem da u sredinama do 1000 ljudi bude većina od 30 posto, za jedinice od tisuću do 10 tisuća birača neka to bude 20 posto, za jedinice do 100 tisuća neka bude 15 posto, za one preko 100 tisuća neka bude 10 posto, a za Grad Zagreb ili državu neka za pokretanje referenduma te potpise skupi 5 posto upisanih birača', predložio je Kajin

Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista pohvalio je ideju da se opoziv lokalnih čelnika razradi u posebnom zakonu, no kod prijedloga Zakona o referendumu zasmetali su ga rokovi, prema kojima bi, primjerice, u slučaju državnog referenduma od dana završetka akcije prikupljanja potpisa do dana održavanja samog referenduma prošlo minimalno osam do 12 mjeseci.

Osvrnuo se pritom i na činjenicu da se za mišljenje Ustavnog suda, bilo o referendumskom pitanju ili uvjetima održavanja referenduma, pita tek na kraju cijelog postupka. 'Hrvatska je jedina država i bit će jedina članica Europske unije u kojoj je Ustavni sud sa svojim pravorijekom na kraju postupka. U civiliziranim državama organizator prvo ide na Ustavni sud s referendumskim pitanjem. On daje odgovor i kada Ustavni sud na početku potvrdi referendumsko pitanje, nitko više ga ne može zaustaviti. Toliko o demokraciji u Europskoj uniji', kazao je Lesar