Prema izmjenama Ovršnog zakona, ovrha se više neće moći provoditi nad putnim troškovima i darom za djecu. Usto, zakonom će se doraditi i obaviještenost građana o ovrsi pa će ubuduće račun koji predstavlja temelj za izdavanje ovršne isprave mora sadržavati obavijesti o ovrsi koja slijedi.

Najvažnije novine ipak se tiču ovrhe nad nekretninama. Naime, ubuduće će postupak ovrhe nad nekretninom voditi FINA.

'U sadašnjem sustavu dražbe se odvijaju prečesto, nažalost, u malim zatvorenim krugovima gdje se nekad i dogovara cijena i onda se zapravo spekulativno prodaje daleko ispod cijene i dalje preprodaje i gube svi. Gube oni ljudi koji su ostali bez te nekretnine, ostali su na ulici, a zapravo nisu opet namirili svoj dug, gube i vjerovnici, dobivaju spekulanti', kazao je Miljenić.

Stoga će se dražba ubuduće održavati na web-stranicama FINA-e i bit će dostupna i vidljiva svima. 'Bit će katalog u kojem će se sadržavati sve nekretnine gdje ćete vi moći vidjeti cijenu, moći ćete vidjeti adresu fotografije, procjenu vrijednosti itd. I moći ćete sudjelovati u dražbi koja je anonimna i zapravo nitko neće više moći utjecati na nju. Dakle, nema dogovora 'ja toliko, ti toliko'. Znate da se nekad namjerno, recimo, postavi viša cijena da bi dražba propala prvi put pa se onda prodaje drugi put pa treći put daleko ispod cijene itd. To se sve događa i to građani osjete na svojoj koži', upozorio je Miljenić.

Novina je u zakonu i to da se diže granica ispod koje se nekretnina ne može prodati, a velika pomoć stiže i za one koji nekretninu izgube na ovrsi.

'Ljudi koji su izgubili jedinu egzistencijalnu nekretninu u njoj mogu ostati još neko vrijeme, šest mjeseci, mogu ostati u njoj upravo kako bi im se to grozno što im se dogodilo olakšalo', rekao je Miljenić.

Miljenić hvali zakon, no na neke poteškoće u realnom životu upozorava laburist Branko Vukšić. 'Kako može postupak ovrhe koštati 1.800 kuna, a dug je 300? Kako to može koštati? Ako to nećete riješiti, normalno da treba riješiti. Mislim da je napravljen jedan korak naprijed kad se govori o nekretninama o onim velikim ovrhama, ali nemojmo zaboraviti na ove tzv. 'male ovrhe' u kojima se jedna kasta nezasluženo bogati u Hrvatskoj', rekao je Vukšić.

Zakon ipak neće podržati HDZ, čiji je Davorin Mlakar upozorio i na crne brojke. 'Činjenica je da je oko 300.000 računa hrvatskih građana blokirano i siguran sam se, usuđujem se vjerovati da nisu oni samoinicijativno odlučili ne podmirivati svoje obveze, nego da im njihova ekonomska situacija jednostavno ne daje mogućnost da podmire svoje obveze. Kada gledate porast onih koji su u blokadi i koji su predmetom ovrha, 50 i nešto tisuća više, to je taman broj za koji je narastao i broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje. To ne znači nužno da su to ti isti ljudi, ali to govori o jednoj tendenciji da u idućih šest mjeseci ovim stilom gospodarskog oporavka ove Vlade možemo očekivati još 50 tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje i nove naznake onih koji će biti ovršenici zbog toga što nisu u stanju podmirivati svoje obveze', rekao je Mlakar.

Iako bi prema izmjenama zakona FINA trebala biti ta koja će biti zadužena za nekretnine pod ovrhom, Mlakar se zapitao hoće li ta agencija uopće to moći raditi.

'Je li FINA to tijelo koje može vršiti tržišnu procjenu vrijednosti nekretnina koje će biti predmet ovršnog postupka. Čime je ona to ili kako je osposobljena, koji su to kadrovi u FINA-i koji to mogu raditi ako su se tim poslom do sada bavili osim u jednom malom dijelu za posebne potrebe Porezna uprava, uglavnom samo sudski vještaci', upitao je Mlakar založivši se za to da se od ovršnog postupka izuzmu naknade troškova prijevoza na posao i s posla, terenski dodatak, pomorski dodatak, potpore zbog invalidnosti radnika, potpore za slučaj smrti radnika ili člana uže obitelji, kao i sindikalne socijalne pomoći.

Odgovorio mu je ministar Miljenić. 'FINA je samo agent. Ona ako nema certifikat i ovlaštenje, neće to provoditi ili će angažirati onog koji treba ili će imati certificirane djelatnike. Mi smo zakon radili s njima i oni kažu da ga mogu provesti ovakav kakav je ovdje zamišljen', rekao je Miljenić.

U svojoj raspravi HDSSB-ov Boro Grubišić također je upozorio na neke negativne poljedice Ovršnog zakona.

'Razvila se ovršna mafija u ovoj državi koja se putem ovrha bogati, na jednoj strani to je mali broj, a na drugoj strani hrvatske građane se uvodi u dužničko ropstvo, beskućnike i sve ostalo. O tome trebamo govoriti danas. Ma možemo mi ovaj zakon reći odličan, dobar, malo nam popušta, ev,o ovim našim ovršenicima, dužnicima itd. Ali bit je u potpuno drugoj stvari i na potpuno drugoj strani. Cilj je u tome da poljoprivredni objekti i poljoprivredne površine pripadnu nekome drugome', rekao je Grubišić.

Njegov stranački kolega Ivan Drmić iznio je vlastiti primjer vezan uz ovrhu koji bi, prema riječima resornog ministra, sada trebao biti ispravljen.

'Dajte mi recite, je li vama normalno, ja sam i osobno imao takav primjer tako da znam iz prve ruke, da se vrše ovrhe na račune, a da čovjek koji je ovršen ne dobije obavijest, da sazna to tek kada dođu u trgovinu na benzinsku crpku natočiti gorivo pa kada mu kažu da je kartica blokirana. A on onda sutra dan ili ako ima sreće pa stigne isti dan mora otići u FINA-u i pitati tko ga je blokirao. Je li problem da se ugradi u zakon da je prije ovrhe nekoliko dana banka ili pravna osoba ili fizička koja vrši ovrhu dužna poslati čovjeku kojega ovršava obavijest, da on se zna pripremiti na to, a ne da se dogodi da se dovede u nezgodnu situaciju da mu je račun blokiran', pitao je Drmić.

S obzirom na gospodarsku krizu, laburist Branko Vukšić imao je i konkretan prijedlog.

'Postoji jedna zemlja, čini mi se da je dosad to napravila Španjolska. Zašto se Hrvatska ne bi drznula na taj korak i jednostavno dok se ne završi kriza zabranila ovrhe nad stanovima onih ljudi kojima je to jedini krov nad glavom. Zbog čega to sve što je u neoliberalnom svijetu najlošije ste prihvatili, a ono dobro ne vidite. Zašto bi se obitelj, zato što je u dugovima, što je kredit digla i što su tu obitelj opljačkale banke tjerali van iz stana, zašto ih hrvatska država ne bi zaštitila, barem na neko vrijeme', upitao je Vukšić.