Nastavi li se i dalje povećavati stopa očekivanoga životnog vijeka, više od polovice beba u razvijenim zemljama proslavit će 100. rođendan, čak i ne budu li savršenoga zdravlja.
Studija koju je proveo Kaare Christensen s danskog sveučilišta u Odenseu, a koju je objavio znanstveni časopis Lancet, pokazala je da se očekivani životni vijek produljio za približno 30 godina u 20. stoljeću u zapadnoj Europi, sjevernoj Americi i Australiji, a posebno u Japanu i još nekim državama poput Španjolske i Italije.
Vjerojatnost da će osamdesetogodišnjak doživjeti 90. godinu 1950. bila je između 15 i 16 posto za žene i 12 posto za muškarce. Godine 2002. bila je 37 posto za žene i 25 posto za muškarce. U Japanu, zemlji u kojoj je životni vijek najdulji, ona danas prelazi 50 posto među ženama.
Kada se pogledaju stope smrtnosti, pokazalo se da bi 3 od 4 bebe rođene u bogatim zemljama mogle živjeti najmanje 75 godina, čak i ako se zdravstveni uvjeti ne poboljšaju. A budu li se poboljšavali istim ritmom kao i tijekom protekla dva stoljeća, većina te djece mogla bi doživjeti 100. godinu.
Ostaje problem gospodarskog tereta starenja stanovništva. U Njemačkoj je 1956. na 100 osoba u dobi od 15 do 64 godine bilo 16 osoba starijih od 65. Godine 2056. moglo bi ih biti 60.
Mnogobrojne zemlje danas razmatraju mogućnost povisivanja dobi odlaska u mirovinu. A budu li starije osobe radile pola radnog vremena, to bi moglo značiti da će mlađi raditi manji broj sati na tjedan.
Tako bi '21. stoljeće moglo biti stoljeće preraspodjele posla' među starosnim skupinama, primijetili su autori studije, tvrdeći da 'skraćeni radni tjedan tijekom produljenoga životnog vijeka može pridonijeti povećanju očekivanoga životnog vijeka'.
