Prošle je godine, kada se gustoća prometa nakon pandemije vratila na prijašnje razine, u prometnim nesrećama poginulo oko 20 600 osoba, 3 posto više nego 2021. Međutim, to je 2000 smrtnih slučajeva manje (10 posto) u usporedbi s pretpandemijskom 2019.

Riječ je o privremenim podacima za 2022. godinu, a konačni podaci bit će objavljeni u jesen ove godine, pa su stoga ovi privremeni podložni manjim izmjenama.

U brojnim zemljama zabilježen je napredak u približavanju zacrtanog cilja EU-a i UN-a da se broj smrtnih slučajeva prepolovi do 2030. godine. Ali taj napredak je vrlo neujednačen, pa je tako u Litvi i Poljskoj broj smrtnih slučajeva smanjen za više od 30 posto, u Danskoj 23 posto. S druge strane, u posljednje tri godine broj poginulih na cestama u zemljama kao što su Irska, Španjolska, Francuska, Italija, Nizozemska i Švedska ostao je prilično stabilan ili se povećao.

EU je 2018. postavio cilj da se broj poginulih i teško ozlijeđenih na cestama smanji za 50 posto do 2030. godine, a do 2050. da se svede na nulu.

Ukupni poredak prema stopama smrtnih slučajeva nije se znatno promijenio od stanja prije pandemije, tako da su ceste i dalje najsigurnije u Švedskoj (21 smrtni slučaj na milijun stanovnika) i Danskoj (26 na milijun), dok su Rumunjska (86 na milijun) i Bugarska (78 na milijun) zabilježile 2022. najviše stope. Prosjek EU-a bio je 46 poginulih na cestama na milijun stanovnika. U Hrvatskoj je bilo 71 poginulih na milijun stanovnika, dok je 2021. zabilježeno 72 poginulih na milijun stanovnika. U odnosu na prosjek u razdoblju od 2017. do 2019. broj poginulih u Hrvatskoj smanjen je za 13 posto.

Na temelju dostupnih podataka iz 2021. (detaljni podaci za 2022. još nisu dostupni) za cijeli EU, 52 posto smrtnih slučajeva u cestovnom prometu zabilježeno je na ruralnim cestama, 39 posto u gradskim područjima, a 9 posto na autocestama. Tri četvrtine poginulih na cestama (78 posto) bili su muškarci. Putnici u automobilu (vozači i putnici) činili su 45 posto svih poginulih na cestama, pješaci 18 posto, korisnici motornih vozila na dva kotača (motocikli i mopedi) 19 posto, a biciklisti 9 posto ukupnog broja smrtnih slučajeva.

U gradskim područjima postoci se znatno razlikuju i nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu (pješaci, biciklisti i korisnici motornih vozila na dva kotača) čine nešto manje od 70 posto ukupnog broja smrtnih slučajeva. Većina smrtnih slučajeva na gradskim cestama žrtve su sudara u kojima sudjeluju automobili i kamioni, što naglašava potrebu za poboljšanjem zaštite nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, navodi Komisija.