Riječ je o vijesti Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA), koju je tportal prenio, a u kojoj je citirana izjava zamjenice ravnateljice Uskoka Marte Šamote Gajer kako je USKOK morao mijenjati činjenični opis optužnice zato što je vještakinja promijenila svoj prvotni nalaz.

U nastavku donosimo reagiranje stalne sudske vještakinje Melite Bestvine:

'Prvenstveno ističem kako je u cijelosti neistinit navod kako je u kaznenom postupku koji je predmet članka na početku tog postupka potencijalna imovinska korist za investitore prema ocjeni vještakinje Melite Bestvine iznosila oko 68 milijuna kuna, no da je na kraju suđenja ta korist nalazom iste vještakinje iznosila tek 360.000,00 kuna, zbog čega je USKOK morao mijenjati činjenični opis optužnice.

Činjenica je da su tijekom predmetnog sudskog postupka, kao i istrage koja mu je prethodila, provedena različita vještačenja, u svrhu utvrđivanja različitih činjenica i po nalogu različitih tijela.

Pa je tako prvi nalaz i mišljenje sačinjen po nalogu USKOK-a kao tijela progona u fazi istrage, prema zadatku (cilju vještačenja) koji je mojoj stranci određen pisanim nalogom od 7. travnja 2014. godine po zamjenici ravnatelja USKOKA Ksenija Krizman, i to radi utvrđenja PRETPOSTAVKI relevantnih za podizanje optužnice.

Suprotno tome, drugi nalaz i mišljenje citiran u predmetnom članku sačinjen je u sudskom postupku, prema zadatku koji je mojoj stranci odredio predsjednik vijeća Županijskog suda u Zagrebu, pisanim nalogom od 9. srpnja 2018. godine, te joj kao vještakinji građevinske struke naložio izraditi nalaz i dati mišljenje o BITNO RAZLIČITIM ČINJENICAMA u odnosu na činjenice koje su bile predmet prvobitno prvospomenutog vještačenja po nalogu USKOK-a u predsudskom postupku.

Slijedi kako se radi o dva nalaza koji su neovisno o identitetu osobe vještaka sačinjeni u različite svrhe i temeljem različitih zadataka koje određuje isključivo državno tijelo, odnosno sud koji vodi postupak kako bi utvrdio činjenice relevantne za primjenu prava, pa vještak u odnosu na predmet svojeg vještačenja ne samo da ne može, nego niti ne smije utjecati.

Drugim riječima, posve je očito kako gđa mr.sc. Melita Bestvina, dipl.ing.građ., kao stalni sudski vještak građevinske struke nije sama sebi odredila zadatak vještačenja koji izravno utječe i na njegov rezultat, već je isključivo u okvirima istog savjesno i prema pravilima građevinske struke postupila, sve uz napomenu da vještak prilikom izrade nalaza nema izravnih saznanja, a niti utjecaja na predmet istrage odnosno kasnije optužbe.

Stoga nije teško izvesti zaključak da gospođa Bestvina nije znatno promijenila svoj nalaz i mišljenje, već je sačinila posve dva različita nalaza i mišljenja, sve u skladu s nalozima izdanima od strane USKOK-a i Županijskog suda tijekom postupka.

Naprijed iznesene činjenice i tvrdnje moje stranke vrlo su jednostavno provjerljive u predmetnom sudskom spisu Županijskog suda u Zagrebu kao i kod Predsjednice vijeća pred kojim je vođen predmetni kazneni postupak.

Pri navedenom smatram potrebnim naglasiti kako tijekom 32 (slovima: tridesetidvije) godine profesionalnog iskustva stalnog sudskog vještaka i procjenitelja stručnost i etičnost moje stranke nikada nije bila dovedena u pitanje, a njezino znanje potvrđuje i odluka Centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID), kojom je 2016. godine temeljem njezinog nalaza na zahtjev hrvatskih zastupnika u arbitražnom sporu američko-belgijskog investitora obitelji V.R. protiv Republike Hrvatske u cijelosti odbijen zahtjev naknadu štete u iznosu od 32 milijuna USD.'