Privatizacija Ine, plaće sudaca i statističke regije bile su glavne teme sjednice Vlade. Uvodno se ponovno obratio predsjednik Vlade Andrej Plenković, progovorivši i o slučaju Tomislava Tolušića
Plenković se pohvalio izvješćem Eurostata koje kaže da je Hrvatska zemlja s najvećim padom udjela duga u BDP-u. 'To govori o uspjehu vlade u fikslanoj konsolidaciji', rekao je Plenković.
Osvrnuo se kratko i na na odluku Ustavnog suda o referendumskim inicijativama, ali i o obljetnici akcije Maslenica.
Najavio je svoj odlazak u Davos gdje će, kazao je, održati niz sastanaka s političarima i gospodarskim subjektima. 'Bit će to dobar summit s kojeg očekujem konkretne rezultate', rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na pokušaj 'fabrikacije' fotografija u slučaju ministra Tomislava Tolušića. 'Suočili smo se s novom vrstom kompromitiranja i destabilizacije. Ovo je dosad najpodmukliji pokušaj. Ovako nešto još zasada nismo vidjeli. Otkrivamo nove dimenzije kreacije onih kojih se bave kaznenim djelima. Začuđen sam da jedan dio komentara misli da je ovo sve ovo dio PR pokušaja skretanja s drugih tema. Zahvaljujem im na tim komplimentima da smo toliko kreativni. Ogorčeni smo s ovakvim slučajem koji je išao na diskvalifikaciju i teške posljedice za privatni život potpredsjednika Vlade. Očekujem da nadležna tijela oktriju tko je ovo napravio. Naša jasna poruka - bez obzira na ove pokušaje destabilizacije kao ozbiljna vlada ćemo nastaviti raditi ozbiljan posao', kazao je Plenković.
Vlada: Hrvatska se dijeli na četiri statističke regije
Vlada je na sjednici usvojila odluku o pokretanju postupka izmjene prostornih jedinica za statistiku 2. razine. Naime, do veljače je Hrvatska trebala Eurostatu poslati novu podjelu, a ubuduće će umjesto dvije regije, biti njih četiri.
Među njima su:
Panonska Hrvatska
- Karlovačka županija
- Sisačko-moslavačka županija
- Bjelovarsko-bilogorska županija
- Virovitičko-podravska županija
- Požeško-slavonska županija
- Brodsko-posavska županija
- Vukovarsko-srijemska županija
- Osječko-baranjska županija
- Sjeverna Hrvatska
- Međimurska županija
- Varaždinska županija
- Koprivničko-križevačka županija
- Krapinsko-zagorska županija
- Zagrebačka županija
Jadranska Hrvatska
- Istarska županija
- Primorsko-goranska županija
- Ličko-senjska županija
- Zadarska županija
- Šibensko-kninska županija
- Splitsko-dalmatinska županija
- Dubrovačko-neretvanska županija
Grad Zagreb
- Grad Zagreb
Vlada izmjenila zakon o privatizaciji Ine
Vlada je u Sabor poslala i izmjene i dopune o privatizaciji Ine. Izmjenama se usklađuje članak 10. Zakona, na temelju kojeg Hrvatska ima posebna odnosno ekskluzivna prava vezana uz kontrolu nad promjenama u vlasništvu društva INA-Industrija nafte, d.d. te pravo veta na određene odluke uprave društva, kao i pravo prvokupa cjelokupne ili dijela imovine, budući nije u skladu s pravnom stečevinom EU, te je Europska komisija pokrenula postupak zbog povrede prava EU jer da se utvrđenim posebnim pravima krši pravo slobode kretanja kapitala
Izmjenama se zadržavaju posebna prava ali usklađena s pravnom stečevinom EU, te se propisuje obveza stjecateljima dionica INA-Industrija nafte, d.d., kada prelaze prag od 25 posto ili 50 posto dionica s pravom glasa, da o namjeri preuzimanja obavijeste ministra nadležnog za energetiku te podnesu dugoročni plan upravljanja i poslovanja, a onda ministar o planu donosi mišljenje koje dostavlja Vladi na suglasnost. Vlada je ta koja donosi suglasnost o stjecanju dionica, ali može je i uskratiti ako se ocijeni da određene okolnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnoj sigurnosti, te je ugrožena sigurna, pouzdana i redovita opskrba energijom.
Također se propisuje se da dok je Republika Hrvatska vlasnik jedne ili više dionica, Vlada može izabrati dva predstavnika koji će prisustvovati sjednicama Uprava društva, bez prava glasa.
Isto tako, predlažu se sankcije i zaštita u slučaju da uprava izglasa odluku kojom se ozbiljno dovodi u pitanje sigurnost opskrbe energijom te sigurnost infrastrukture za opskrbu energijom.
Premijer Plenković istaknuo je da formalno, osim odluke Europske komisije sam proces pred sudom još uvijek nije započet te da na temelju konzultacija koje Vlada vodi sa Komisijom, nakon što se spomenuti zakon usvoji u Saboru, proces neće biti pokrenut. Naime, zbog toga što odredbe postojećeg zakona nisu bile u skladu s europskom stečevinom, Europska komisija je pokrenula postupak zbog povrede prava EU-a te je donijela odluku o podnošenju tužbe Sudu EU u srpnju 2017. godine.
Prodan Hotel Hrvatska iz Baške Vode
Na ponovljenom natječaju, izvijestio je ministar državne imovine Goran Marić, prodan je i hotel Hrvatska iz Baške Vode. Od tri ponuditelja izabrana je tvrtka Marea Alta iz Makarske koja je za hotel ponudila 46,1 milijun kuna. Početna cijena bila je 35,9 milijuna kuna.
Uz to, hotel će ubuduće imati četiri zvijezdice.
U prvom natječaju država je hotel prodavala s početnom cijenom od 42,3 milijuna kuna, no nitko se nije javio pa je cijena smanjena na 35,9 milijuna kuna.
Na zatvorenom dijelu Vlada će, među ostalim, raspravljati o Nacrtu prijedloga odluke o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Povećavaju se plaće sudaca
U Sabor su poslane i izmjene zakona kojima se predlaže povećanje osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika za 6 posto, s obzirom da je iznos osnovice od 2009. kontinuirano smanjivan i trenutno iznosi 4.443 kuna.
'Plaće u pravosuđu nisu što se tiče sudaca na nekoj zadovoljavajućoj razini, s obzirom na složenost poslova i odgovornost', rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković na sjednici Vlade.
Izmjenama se predlaže i izjednačavanje koeficijenata svih pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima prvog stupnja te se predlaže propisivanje istog koeficijenta (4,55) za sve predsjednike prvostupanjskih sudova (općinskih, upravnih i trgovačkih sudova) te općinske državne odvjetnike. Predlaže se i ujednačavanje koeficijenta sudaca općinskih sudova i zamjenika općinskih državnih odvjetnika s važećim koeficijentom sudaca upravnih i trgovačkih sudova (3,54).
'Riječ je o mjeri koja jača nepristranost i neovisnost rada sudaca i općenito jača povjerenje u hrvatsko pravosuđe', kazao je Plenković.