'Pa prosinac je mjesec darivanja, ali i mjesec dobrih želja, i želja prema Svetom Nikoli i Djeda Mrazu i meni se čini da je to i Vlada napravila. Nažalost, nastavljaju istim putem koji se pokazao kao neuspješan, međutim sad je krajnje vrijeme za uzbunu jer oni to ne mogu realizirati sljedeće godine. Jer, kad pogledate procese da bi se osigurala sredstva i da bi se proveli javni natječaji, to je jedan proces koji dugo traje. Mi moramo shvatiti da se svako zaduženje tvrtke u državnom vlasništvu kreira kao javni dug i svi moramo shvatiti da se mora otvoriti prostor privatnom kapitalu. To je put da Hrvatska može ići prema pozitivnim makroekonomskim pokazateljima', prokomentirao je Vladin investicijski plan bivši ministar financija Ivan Šuker

S obzirom na to da ništa nije napravljeno ove godine, teško da će se provesti i sljedeće godine, smatra pak bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor

'Malo se toga i najavilo, a od toga malog što se najavilo za 2012, gotovo se ništa nije ostvarilo. To je problem, ništa se neće promijeniti kada sat otkuca 00.01 i kad uđemo u 2013. Promijenit će se 1. srpnja, kad uđemo u Europsku uniju, ali investicije i uvjete za investicije moramo osigurati sami. Kao što vidite, ulaganja su zaista na najnižoj od najnižih grana i nisam siguran da se to može ostvariti', kazala je Kosor

Kao posebno zabrinjavajuće istaknula je što Vlada za te investicije nije postavila nikakve rokove.

'Vjerojatno poučena time da je prije određivala nekoliko datuma kad će projekti krenuti, to je obeshrabrilo Vladu da ne ide u određivanje termina, datuma, rokova. Ali to je još gore. Kakva je to poruka investitorima? Vlada mora ostavljati siguran dojam da će stvarati uvjete za investicije i da, kad netko odluči investirati, uvjete neće mjenjati. A uvjeti su se mijenjali – povećanje PDV-a, povećanje cijena energenata jest utjecalo na potencijalne investitore', kazala je Kosor.

Iako su kao argument u Vladi uzeli da im HDZ-ova vlada nije ostavila ništa od pripremljenih projekata, Kosor tvrdi da to nije točno i pritom podsjeća na projekte poput Brijuni rivijere, Zračne luke Zagreb, ali i navodnjavanja. S njom se složio i Šuker.

'Ako imate listu investicija, ako imate listu treba li ishoditi građevinsku dozvolu ili nešto drugo, onda su trebali početi raditi neke projekte, ako su mislili financirati projekte. Ako su mislili odustati, onda su trebali reći – od liste projekata koje je ostavila HDZ-ova Vlada odustajemo od toga, toga, toga. Da su to napravili tako, onda bi mogli reći da ništa nismo ostavili. Ne tvrdim da su morali prihvatiti projekte koje je ostavila HDZ-ova vlada, ali nisu napravili ništa novo i nisu nastavili s onim što smo mi radili. Izlika netko mi nešto nije ostavio u kriznim vremenima ne pali', kazao je Šuker.

U ostvarivanje Vladinog investicijskog plana za sljedeću godinu ne vjeruje ni Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista.

'Na naslovnoj stranici ovog plana piše ništa nismo obećali. Iz strukture planiranih investicija vidljivo je da se preko 90 posto temelji na novom kreditnom zaduženju, očito na inozemnom tržištu, što je gotovo neprihvatljivo, 11,5 posto rasta investicija u fiksni kapital u odnosu na prošlu godinu veoma ambiciozno i ostvarivo samo uz dva uvjeta – da promijenimo Zakon o HNB-u i omogućimo da Hrvatska narodna banka otkupljuje državne projektne obveznice uz jedan posto i da kroz smanjenje regulatornih troškova koje zavise od namjene tih kredita može utjecati na pad kamate čak do dva posto', kazao je Lesar.

Uvjeren je da se HNB mora aktivirati, no na opasku da je HNB prošle godine šest milijardi kuna rezervi od čega se malo toga potrošilo, Lesar je kazao: 'HNB je otpustio 6,5 milijardi bankama, a ne gospodarstvu. I one su to iznijele u inozemstvo svojim majkama, prema tome to nije bilo otpuštanje namjenski za smanjenje regulatornih troškova, nego je naprosto bilo hranjenje banaka koje su napuhale bilancu da bi njihovi šefovi mogli dići i iskoristiti bankarski bonus.'

HDSSB-ov Zoran Vinković volio bi da dođe do 'tsunamija investicija', no s obzirom na ovu godinu, sumnja da će sljedeće biti investicija, ali i gospodarskog oporavka.

'Vlada očigledno ne zna kako riješiti ovaj ogroman broj nezaposlenih kojih je sa svakim danom sve više. Sumnjam da će doći do porasta bruto nacionalnog dohotka od 1,8 posto, nego prije svega smatram da ćemo, ako uspijemo zadržati ovaj nivo gospodarske aktivnosti kao u ovoj godini, biti zadovoljni. Na osnovu svega, svih zakona koji se donose i koje Vlada predlaže, očito je da nas čeka još teža godina nego što je to bila 2012, da nas čeka još veći broj nezaposlenih i da nas čeka još manje investicija nego u ovoj godini. Jedino što možemo očekivati jest prodaja državne imovine, Croatia osiguranja, davanje autocesta i željezničke infrastrukture u koncesiju', kazao je Vinković

Novinari su ga stoga upitali kako bi on privukao investicije.

'Izišao bih iz ove centralizacije države, omogućio fiskalnu decentralizaciju, i lokalnoj i regionalnoj samoupravi mogućnost privlačenja tih investicija, jer se Markov trg očigledno ne snalazi u ovoj situaciji, ne zna što radi i Hrvatsku vuče u sve dublji i dublji glib. Dakle, nisu samo državne investicije one koje mogu pokrenuti Hrvatsku nego prije svega privatne investicije. Ja bih privatnicima pomogao kroz osiguranje više sredstava u proračunu za poticanje novog zapošljavanja, novih tehnologija, to se ne može riješiti s ovim minimalnim sredstvima u proračunu, nego s još većim poreznim rasterećenjem umjesto tzv. ukidanja parafiskalnih nameta za koje doista nitko ne zna što su i koji su efekti toga što je napravljeno', zaključio je Vinković.