'Kupili su ih mirovinski fondovi i osiguravajuća društva. Riječ je o još jednom potezu koji pokazuje kako poruka političke stabilnosti ima svoje izravne i konkretne refleksije na financijsku stabilnost i na izdavanje obveznica od strane Ministarstva financija', rekao je Plenković.  

Osvrćući se na arbitražnu presudu o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu, napomenuo je da je stav Hrvatske po tom pitanju nepromijenjen: arbitražnom presudom Hrvatska nije vezana niti će je primjenjivati, poručio je premijer. Najavio je da će se u srijedu u Ljubljani sastati sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom, a s njim u društvu bit će i šefica diplomacije Marija Pejčinović - Burić.

Premijer se osvrnuo i na sjednicu Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, održane prije tjedan dana te rekao kako očekuje da će u sljedećim mjesecima rad i preporuke tog Vijeća 'pridonijeti smanjivanju  podjela u društva i nerijetko vrlo antagoniziranih rasprava o temama za koje je  vrijeme da se postigne što je moguće šire vrlo jasan konsenzus te se društvo odredi prema temama od velikoga prijepora tijekom 20. stoljeća'.

Izvijestio je i da su osigurana sredstva za nabavku lijeka za djecu oboljelu od neuroblastoma, odnosno dvoje oboljelih kod kojih je indicirana primjena lijeka. 'Osigurana su potrebna sredstva za kupnju lijeka koji će naručiti Dječja bolnica u Klaićevoj', rekao je premijer.

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu, nakon što je Ustavni sud u ožujku postojeći zakon ocijenio nesuglasnim s Ustavom.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić je podsjetila kako je Ustavni sud odlukom iz sredine ožujka ove godine ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu uz ocjenu da je u formalnom smislu nesuglasan s Ustavom, jer je donesen običnom većinom nazočnih, a ne traženom većinom svih saborskih zastupnika.

 Temeljem te odluke, važeći zakon prestaje važiti 1. kolovoza ove godine pa Vlada u saborsku proceduru šalje novi zakon, koji prema riječima ministrice Murganić, u sadržanoj smislu uređuje institut pravobranitelja vrlo slično kao i ukinuti zakon.

Ministar će jedinstveno utvrđivati cijene zdravstvenih pregleda

 Usvojeno je i nekoliko prijedloga zakonskih izmjena, među kojima je i onaj po kojem bi ubuduće ministar zdravstva jedinstveno utvrđivao cijene zdravstvenih pregleda i stjecanja znanja o higijeni osoba za cijelu državu.

 Riječ je o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, koji, uz ostalo, definira obveze vezane uz stjecanje znanja o higijeni osoba koje rade u neposrednom dodiru s hranom te uz zdravstvene preglede osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom, kazao je resorni ministar Milan Kujundžić.

 U obrazloženju predloženih izmjena pojašnjava se kako se cijena zdravstvenih pregleda u različitim dijelovima zemlje kreće od 160 do više od 437 kuna, a tečaja zdravstvenog odgoja od 245 do 480 kuna.

 Stoga se predlaže da ministar zdravstva, s ciljem daljnjeg rasterećenja poduzetnika, ubuduće jedinstvenim odlukama utvrdi cijene koje će vrijediti za cijelu državu.

 Uz to, smanjuje se i obuhvat provođenja zdravstvenih pregleda osoba pod nadzorom, pa se tako tom obvezom više ne obuhvaćaju osobe u sustavu obrazovanja, zdravstveni radnici (osim zaposlenih u rodilištima) te osobe koje rukuju isključivo sa zapakiranom hranom.

 Predložene su i dopune Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima se propisuje da pri potpisivanju građani moraju upisati i osobni identifikacijski broj (OIB). Naime, ranije su građani morali upisati svoj JMBG, no ta je zakonska odredba ukinuta lani te se ovime rješava pravna praznina, pojasnio je ministar uprave Lovro Kuščević.

 Vlada je donijela i uredbu o metodologijama vještačenja, kao jednu od reformskih mjera predviđenih ovogodišnjim Nacionalnim programom reformi za poboljšanje sustava vještačenja.

Povjerenstvo za sukob interesa 2016. izreklo 403 tisuće kuna sankcija

Usvojeno je i Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2016. godinu, pak, pokazuje da je na 40 sjednica donesena 71 odluka o pokretanju postupka radi utvrđivanja sukoba interesa i 87 odluka o nepokretanju postupka.

 Doneseno je i 113 konačnih odluka u predmetima u kojima se utvrđivalo postojanje sukoba interesa ili povreda odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa u kojima je dužnosnicima izrečeno sveukupno 403 tisuće kuna sankcija.

 Povjerenstvo je dalo i 181 mišljenje te je utvrdilo da 133 dužnosnika nije u roku ispunilo obvezu podnošenja izvješća o imovinskom stanju.

 U izvješću Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo za 2016. godinu stoji da je ta agencija lani izvršila 747 nadzora i inspekcija, izradila 11 nacrta prijedloga podzakonskih propisa i izdala dvije naredbe o zrakoplovnoj sigurnosti. Pokrenula je i 14 prekršajnih postupaka protiv počinitelja prekršaja iz područja civilnog zrakoplovstva.

Tijekom 2016. zaprimljeno je i riješeno i 569 predmeta vezano uz odobravanje letova u zračnom prostoru Hrvatske.

Izmjene i dopune Ovršnog zakona

Vlada je u četvrtak podržala izmjene i dopune Ovršnog zakon koje predlaže Most nezavisnih lista, uz 13 amandmana kojima Banski dvori žele omogućiti da zakon bude još socijalno osjetljiviji, a premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost da se od jeseni krene s izradom potpuno novoga Ovršnog zakona, s obzirom na brojne izmjene važećeg zakonskog rješenja.

Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih odnosno, kako je istaknuo ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, niz građana u ovršnom postupku. A izmjenama zakona, kazao je, uvode se stvari kojima će se 'relaksirati postupak ovršenicima, ali se neće narušti ni prava ovrhovoditelja'.

Vladinim amandmanima, naglašava, više se neće moći provoditi ovrha na jedinoj nekretnini kada je vrijednost glavnice manja od 20 tisuća kuna.

 Pritom ističe da Vlada amandmanom vrlo precizno daje alat sudovima da - ako je glavnica i veća od tog iznosa, a narušena je ravnopravnost i pravednost potraživanja ovrhovoditelja i prava ovršenika – mogu svojom diskrecijskom ocjenom, po kriterijima koji su razrađeni u amandmanima, donijeti odluku da se i takva ovrha na nekretnini brani.

Ako netko i ostane bez nekretnine, neće ostati na cesti, nastavlja Bošnjaković,  jer se Vladinim amandmanima propisuje vrlo jasno kako će postupati centri za socijalnu skrb. 'Građanima koji dođu u takvu situaciju, 18 mjeseci će biti zajamčeno pravo na smještaj', navodi.

Vlada predlaže i dizanje zaštićenog dijela primanja s dvije trećine na tri četvrtine prosječne neto plaće u Hrvatskoj kako bi, naveo je, građani u ovršnom postupku imali novac za zadovoljavanje osnovnih potreba.

Plenković je kazao je da su amandmani usuglašeni s predlagateljem te očekuje da budu izglasani u Saboru, a vjeruje da će izmjene zakona pridonijeti boljoj zaštiti građana.

'Međutim, s obzirom da je ovaj zakon sada već doživio dosta izmjena, bilo bi možda korisno razmisliti od jeseni da se razmotri jedna radna skupina na uključiv način, koja bi, po meni, izradila jedan novi kvalitetan, moderan zakon koji bi cjelovitije možda riješio sva pitanja koja su na dnevnom redu', zaključio je.