Ploči s pozdravom 'Za dom spremni' nije mjesto u Jasenovcu, kazao je na razgovorima za nove ustavne suce aktualni predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

'Nemam dileme, ploči s pozdravom 'Za dom spremni' u Jasenovcu nije mjesto.To je simbol stradanja žrtava ustaškog režima. Uvažavam branitelje i siguran sam da nisu željeli veličati NDH, ali s takvim pozdravom mogu povrijediti žrtve. Neka Vlada nađe zakonit način da se ploča ukloni', dodao je.

Na pitanje SDP-ove Milanke Opačić, Šeparović je kazao kako je u njegovom mandatu srušeno puno zakona, a samo je jedan suspendiran, i to Obiteljski zakon.

Upitan koliko je slučajeva riješeno u njegovom mandatu, Šeparović je kazao: 'Teško je ocjenjivati sebe i svoje kolege, ali jako sam zadovoljan našim radom. Najavili smo da ćemo riješiti nekoliko velikih predmeta poput zakona o konverziji vezano uz švicarce i abortusa i to smo riješili. Riješili smo vise od sedam tisuća predmeta. Smanjili smo broj neriješenih starih predmeta za 46 posto.'

Zamolio je zastupnike da izaberu nove suce kako Ustavni sud ne bi došao u blokadu.

Kazao je da postoji neujednačena sudska praksa oko spornog pozdrava ali da je Ustavni sud jasno dao svoj pravorijek u dva slučaja.

Drugi na redu za razgovor bio je i aktualni ustavni sudac Antun Palarić, koji također traži novi mandat.

'Nisam zadovoljan dinamikom rješavanja predmeta, ali Ustavni sud je opterećen raznim predmetima', rekao je Palarić.

Kako se u svom životopisu pohvalio kako je sudjelovao u mirnoj reintegraciji, zastupnici su tražili dodatno objašnjenje od Palarića.

Pojasnio je kako je u tri vlade bio zaposlen u resoru koji je danas poznatiji kao Ministarstvo uprave, te kako je sudjelovao na izradi zakonskih prijedloga i u pripremi prvih lokalnih izbora na tom području. 'Mislim da smo pomogli u uspostavljanju uvjeta za povratak ljudi na to područje', rekao je Palarić.

Aktualni sudac na Ustavnom sudu je i Mato Arlović, koji također traži novi mandat.

Među ostalim, stiglo mu je i pitanje o njegovoj knjizi u kojoj piše o stvaranju Herceg Bosne. 'Tragao sam za istinom i trudio se ne pisati političkim rječnikom. Moja istraživanja pokazuju da Hrvatska nije donijela nijedan akt ili politički potez kojim bi dijelila BiH', rekao je Arlović.

Među zvučnijim imenima na razgovorima bio je i sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.

Na pitanje o zahtjevima za ocjenu ustavnosti koje daju ovlašteni predlagatelji, poput predsjednika RH, a koji uglavnom nisu prioritetni, Kolakušić je kazao da po tom pitanju ima i vlastitog iskustva. 'Trebalo bi vratiti staru regulativu da se i takvim zahtjevima mora odlučiti u roku od godinu dana', smatra Kolakušić.

Upitan da li je ispravno da suci svakodnevno nastupaju u medijima i ponašaju se poput političara, Kolakušić je rekao: 'Jedan od temeljnih uvjeta je da se kandidat za ustavnog suca istaknuo javnim djelovanjem. Mi moramo javno upozoravati na to kako će kakav zakon biti u praksi i kakve će biti posljedice.'

Za riječ se javio i zastupnik Ivan Lovrinović koji je predsjednika Odbora za Ustav Željka Reinera obavijestio kako dobiva poruke da se njegova pitanja isključuju iz prijenosa na HTV 4.  'To nije prvi put', požalio se Lovrinović.

'To je neprihvatljivo, svi zastupnici su jednaki. Provjerit ću o čemu se radi', odgovorio mu je Reiner.

Da li doista mislite da zastupnici donose zakone u mraku i pod utjecajem interesnih skupina, nastavio je Kolakušića ispitivati HDZ-ov Branko Bačić.

'Govorio sam o situacijama kada nije provedena javna rasprava i kada stručnjaci nisu o tome stigli raspravljati. Zastupnici koji put nisu upoznati s problematičnim detaljima zakona. Zato se zalažem da se ukine hitna procedura donošenja zakona', rekao je Kolakušić.

Upitan bi li nastavio komentirati zakone i njihovu ustavnost ako postane ustavni sudac i na taj način bio u potencijalnom sukobu interesa, Kolakušić je  kazao da svatko ima pravo na svoje mišljenje.

'Smatram da iznošenjem svojeg mišljenja ne mogu utjecati na sebe. Ako se mogu pisati stručni radovi, može se komentirati i javno. Da, ja ako bi vidio da je neki zakon problematičan, komentirao bi i upozorio na to', smatra Kolakušić.

Podsjetimo, od 12 kandidatura, koliko ih je prispjelo na javni poziv, na razgovor s članovima Odbora pozvano je 11 kandidata. To su Miroslav Šeparović (predsjednik Ustavnog suda kojemu je mandat istekao u travnju), Mato Arlović i Antun Palarić (ustavni suci čiji mandati istječu u srpnju), Teodor Antić (glavni tajnik Suda), Mislav Kolakušić (sudac Trgovačkog suda u Zagrebu), Mila Mikecin Mišetić (odvjetnica), Goran Selanec (zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova), Mirjana Juričić (sutkinja Visokog upravnog suda), Sulejman Tabaković (viši savjetnik u Ministarstvu uprave), Vesna Posavec (sutkinja Prekršajnog suda) te Dragan Bolanča (sveučilišni profesor i bivši dekan splitskog Pravnog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Splitu).

 Kandidaturu Joška Badžima Odbor nije prihvatio, jer nije dostavio traženu dokumentaciju. Baždim nije priložio dokumentaciju sukladnu javnom pozivu, pa nakon što ga je kontaktirala stručna služba Odbora, poslao je obavijest da ovoga puta dokumentaciju nije slao, jer je to učinio na prethodnom pozivu 2016. godine, kad se biralo 10 ustavnih sudaca, izvijestio je novi predsjednik Odbora Željko Reiner (HDZ), tražeći od kolega mišljenje o tome.

 Stav je jasan, za svaki natječaj mora se dostaviti posebna dokumentacija, naglasio je Peđa Grbin (SDP), poručujući da svi kandidati moraju postupati s dužnim poštovanjem prema instituciji za koju se kandidiraju.

 Ustavne suce Sabor bira dvotrećinskom većinom, dakle sa 101 glasom, bira ih iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Uz postojeća izaslanstva koja imaju položaj saborskog radnog tijela, Odbor je isti takav položaj dao i Izaslanstvu Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Formalno je to učinio izmijenivši saborski Poslovnik.