Prva je na pitanja odgovarala šefica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Peto Kujundžić, a kao sutkinja bavi se pravima djece i mladeži. Odgovarajući na pitanja, kazala je kako Ustavni sud ima prevelike ingerencije te da ne bi trebao odlučivati o pojedinačnim aktima. 'Ustavni sud je sud koji se treba baviti zakonitošću i ustavnošću, a ne biti sud četvrtog stupnja', kazala je Peto Kujundžić.

Sutkinja Visokog prekršajnog suda Antonija Kovačević podsjetila je da u Hrvatskoj imamo preko 45 tisuća prekršaja iz područja prometa, školstva, zdravstva, gospodarstva, financija pa vjeruje da će upravo ta područja građani sve više prepoznavati i tražiti zaštitu svojih ustavnih prava. Smatra da nije uredu da Ustavni sud o nekim predmetima odlučuje preko 20 godina jer, tvrdi, spora pravda je loša pravda.

'Mislim da je naša država previše usmjerena na kažnjavanje, a premalo na prevenciju. Ljudi se ne educiraju, samo ih je bitno kazniti, a to nije dobro', rekla je Kovačić.

Svaki kandidat imat će 15-ak minuta za predstavljanje, a razgovori će se odvijati u dva kruga. U prvom krugu razgovora, koji se održava od 9 do 12.30, sudjelovala je i kandidatkinja Sanja Barić, profesorica ustavnog prava na riječkom sveučilištu, kojoj je prošli put nedostajalo samo nekoliko glasova za izbor. Ona je jasno pred Odborom za Ustav rekla kako zamišlja Ustavni sud. Sucima, kazala je, treba produžiti mandat, ali ukinuti mogućnost reizbora u Ustavni sud. Trebalo bi, smatra, uvesti obvezu kandidiranja od strane institucija, i potpuno ukinuti mogućnost samokandidiranja.

Što se pak tiče samog rada Ustavnog suda, Barić bi mu proširila ovlasti odnosno uvela bi prethodnu ocjenu ustavnosti međunarodnih ugovora, te prethodnu ocjenu ustavnosti kod referendumskih inicijativa.Upitana kako gleda na predstečajne nagodbe u okviru ustavnog prava, Barić je priznala da je tu ograničenog znanja, no rekla je, misleći na suca Mislava Kolakušića, kako smatra da nije dobro tumačenje da sudac ne može podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti bez potpisa predsjednika suda.Prema pisanju medija, u Ustavni sud mogao bi upasti i predsjednik Upravnog suda Andrej Abramović, koji je javnosti poznatiji jer je odbio tužbu ustavne sutkinje Slavice Banić protiv medija koji su propitivali je li imala uvjet za izbor za ustavnu sutkinju. Abramović je u predstavljanju na odboru kazao kako je jedan od uvjeta za imenovanje u Ustavni sud i to da osoba bude istaknuti pravnik. 'Raditi na pravnim poslovima u maloj firmi, teško da s time možete biti istaknuti pravnik', rekao je Abramović.

Poručio je da bi Ustavni sud pri odlučivanju prioritet trebao dati zahtjevima za ocjenu ustavnosti, a ne ustavnim tužbama.

Ustavni sud u 'kupe', a Europski sud u 'špade'

Kako to izgleda kad presuđuje Ustavni sud, a kako kad presuđuje Europski sud za ljudska prava pojasnila je odvjetnica Lovorka Kušan koja je često zastupala građane pred Europskim sudom. Kazala je kako su u velikom broju predmeta gdje je Europski sud priznao povredu prava, te tužbe bile odbijene pred Ustavnim sudom. Govoreći o tome kako Ustavni sud neke predmete riješava godinama, Kušan je rekla kako bi sud mogao raditi brže, a pritom je dala primjer kako je u jednom predmetu koji se tiče deportacije Europski sud riješio sve u roku od 36 sata, dok je na Ustavnom sudu stajao godinu dana.

Na razgovorima je bio i sudac Vrhovnog suda Branko Brkić, kojeg su članovi odbora upitali zašto se suci Vrhovnog suda inače ne javljaju. 'Kolege smatraju da su to dva suda istog ranga, puno kolega je razvilo i neke druge djelatnosti pa su neki i predavači na Pravosudnoj akademiji, bave se spisateljskim poslovima, a kod nekih jednostavno treba vremena da u nama sazrije ambicija za biti ustavni sudac', rekao je Brkić.

Odgovarao je i na pitanje o institutu jamčevine. 'Kad ne postoji opasnost od ponavljanja djela i za život ljudi, dobro je da ovakav institut postoji', kazao je Brkić dodavši kako se njime štedi novac i rasterećuju kaznionice.

Na razgovor je došao i tajnik Ustavnog suda Teodor Antić, koji je rekao da godišnje Ustavnom sudu dolazi 6 do 7 tisuća predmeta od čega 80 posto otpada na ustavne tužbe. Ustavni sud je rješavao manje predmeta nego što je dobivao pa je 2009. imao blizu 10.000 zaostalih predmeta. Zahvaljujući reorganizaciji 2014. došlo se do 3,5 tisuće zaostalih predmeta.I on je dobio pitanje da prokomentira to što neke predmete Ustavni sud riješava i po 20 godina. 'Jednog dana ako budem, a po najavama neću biti ustavni sudac, moći ću reći svoje mišljenje', rekao je Antić.

Iskustvo na Ustavnom sudu kao 'prednost'

Među onima koji bi, ako je suditi po pisanju medija, mogli biti reizabrani u Ustavni sud je i aktualni ustavni sudac Mario Jelušić. Upitan što misli o reizboru sudaca, kazao je da je neosporno da sudac koji je već bio u Ustavnom sudu ima znanje prakse tog suda i da mu je to svakako prednost. 'Znam da ima kritika da se ne bi trebali ponovno kandidirati, ali smatram da je takva eliminacija nepotrebna i prestroga, kao da nemamo povjerenje prema tim ljudima', rekao je Jelušić.

Pitanje koje dobivaju svi kandidati je i što misle o tome da se neki predmeti na Ustavnom sudu rješavaju i po 20 godina. Jedno od takvih je i  pitanje pobačaja. 'Tako dugo razdoblje nije primjereno. Teško je govoriti o primjerenosti čekanja od 20 godina. No to su osjetljivi predmeti koji zahtjevaju odmjerenost i hrabrost Ustavnog suda. Ovjde se radi o razdoblju od 20 godina, što je vrijeme tri saziva Ustavnog suda. pitanje je tko je prvi prekoračio vrijeme - prvi saziv, drugi saziv ili treći saziv', rekao je Jelušić.Na pitanje da odlučivanje u tom predmetu usporedi s odlučivanjem o Obiteljskom zakonu, koje je Ustavni sud odradio u nekoliko mjeseci, Jelušić je kazao da se u tom slučaju sud savjetovao te je razgovarao i sa profesorima i praktičarima. 'donijeli smo odluku i iza toga stojimo', rekao je Jelušić.

O kriterijima za izbor sudaca progovorila je odvjetnica Mila Mikecin Mišetić, koja je kazala kako u Ustavnom sudu nedostaje pravnika praktičara. 'Bojim se da je 15 godina iskustva premalo i da su kriteriji preblagi', kazala je mikecin mišetić, koja se založila da ustavni suci budu i teoretičari i praktičari i političari te da jedan od uvjeta bude položen pravosudni ispit.

Iz odvjetničkih krugova na Ustavni sud želi i Vlado Sevšek, koji je poručio da bi odlučivanje o pobačaju stavio u prioritete jer se 'to na kraju krajeva mora riješiti'.

Već treći put na razgovore za Ustavni sud dolazi sutkinja Visokog upravnog suda Mirjana Juričić, koja smatra da su troje članova Odbora za Ustav koji su također kandidati za Ustavni sud trebali dati ostavke na članstvo u odboru, te da treba zabraniti da se kandidiraju oni koji su članovi Odbora za Ustav. 'Rad u parlamentu nije rad na pravnim poslovima, na kraju krajeva uvjet za biti zastupnik nije Pravni fakultet', rekla je Juričić, koja je zbog, kako je smatrala, nepoštivanja kriterija za izbor kod prethodnih izbora podnijela tužbu Europskom sudu za ljudska prava.

Smatra da bi mandat na Ustavnom sudu trebalo ograničiti na osam godina, ali i ograničiti i najmanju i najveću starosnu dob za ustavne suce.

U izradi oko 30.000 odluka Ustavnog suda sudjelovao je i aktualni sudski savjetnik-mentor na Ustavnom sudu Dubravko Ljubić. Upitan o odlukama o kojima sud već odlučuje godinama, kazao je kako je Ustavni sud odluku o pobačaju trebao donijeti odavno, ali i smatra kada se radi o svjetonazorskim pitanjima, da se odluka treba donijeti prema načelima iz Ustava, odnosno da se nešto treba prihvatiti ili zabraniti uz iznimke.

Kao jednu od odluka Ustavnog suda koje su mu se urezale u pamćenje i za koje smatra da nisu dobre je i odbijanje ustavne tužbe vjeroučitelja Petra Travaša, koji je kao zaposlenik škole koja je javna institucija dobio otkaz zbog nečeg što se protumačilo kao kršenje kanonskog prava. 'nije dobro da netko izgubi posao zbog internog vjerskog psotupka', rekao je Ljubić.

U 14 sati nakon pauze nastavljeni su razgovori s kandidatima. Prvi je na redu bio aktualni odvjetnik i bivši predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Miroslav Šumanović, čije se ime spominjalo i na HDZ-ovoj 'neformalnoj listi kandidata'. upitan treba li Ustavni sud davati prednost ustavnim tužbama ili ocjenama ustavnosti, Šumanović je kazao da bi prioritet trebale imati ocjene ustavnosti, no da je u uvjetima našeg pravosudnog sustava ipak i bitna misija Ustavnog suda u pojedinačnim predmetima.

Ustavni sud ne bi trebao biti zadnja instanca u sudovanju, no kada bi redovno pravosuđe malo više pazilo na ustavno-pravne askepkte onda se taj teret ne bi toliko prebacivao na Ustavni sud, poručio je Šumanović.

Državno odvjetništvo kao svog kandidata za Ustavni sud predložilo je pak zamjenika glavnog državnog odvjetnika Davora Kliera, koji je morao pojašnjavati i kako gleda na sukob Ustavnog suda i DORH-a oko odluke i upozorenja Ustavnog suda oko tzv. ženske kvote na izborima.  'Ja jesam kandidat DORH-a. no jasno je da je Ustavni sud tu u pravu. Ustav je jasan i svako tijelo mora poštivati odluku Ustavnog suda', poručio je Klier.

Na pitanje da prokomentira kako Ustavni sud u nekim predmetima odluku donosi već 20 godina, klier je rekao da je to neprihvatljivo. 'Delikatne odluke inzistiraju na razumnom roku za donošenje i zbog javnosti. Državna tijela u demokratskom sustavu trebaju biti čvrsta i spremna na rizik donošenja pa čak i nepopularnih odluka', rekao je Klier.

Razgovor s Odborom za Ustav obavio je i bivši saborski zastupnik, a sada pomoćnik direktora Zagrebačkog holdinga Pero Kovačević, koji se založio da se vrati izbor sudaca natpolovičnom većinom, umjesto dvotrećinske, za koju je napomenuo da se pokazala problematičnom.

Zašto se o nekim predmetima na Ustavnom sudu odlučuje i po 20 godina pitanje je, kaže, za kandidate koji već sada jesu na Ustavnom sudu. On se samo požalio kako u 21. stoljeću ne može zahtjev Ustavnom sudu poslati elektroničkom poštom. 'Imam veliko pravno iskustvo i vidio sam sve nedoumice i pravne pukotine. Sve naše reforme nisu bile reforme nego igrokazi, a pravna situacija nije dobra', kazao je Kovačević na pitanje što bi volio radiit kao ustavni sudac.

Malo više vremena na razgovoru provela je sutkinja Vrhovnog suda Katarina Buljan, koja je iznijela nekoliko kritika na račun sastava Ustavnog suda. Požalila se kako je šteta što u aktualnom sastavu nema nikoga tko je ranije bio sudac Vrhovnog suda. Pojašnjavajući sukob Vrhovnog i Ustavnog suda, pojasnila je kako Ustavni sud kod odlučivanja i usvajanja ustavne tužbe bude 'zaveden' činjenicama koje se spominju u tužbi, zaboravljajući pritom da Vrhovni sud nema mogućnosti baviti se činjenicama iz predmeta.

Na pitanje je li prihvatljivo da Ustavni sud o nekim predmetima odlučuje već 20 godina, Buljan je kazala da je to posljedica politike. 'I ovaj sastav Ustavnog suda je posljedica politike kao što će biti i ovaj koji birate, jer o sucima odlučuje parlament. Mislim da Ustavni sud kod donošenja odluka dosta osluškuje politiku i ne mogu se oteti dojmu da na Ustavnom sudu po tom pitanju ima dosta kalkuliranja', rekla je Buljan.

Dok su neki od kandidata kazali da bi trebalo ograničiti reizbor ustavnih sudaca, to ne misli aktualna ustavna sutkinja Duška Šarin, koja se nada još jednom mandatu. Članovima odbora obrazlagala je zašto Ustavni sud u svojim odlukama rijetko ima izdvojena mišljenja. Pojasnila je kako su odluke uglavnom donose jednoglasno jer se prije toga bruse na stručnim sastancima, dodavši kako čak i ima situacija da neki sudac ima drugačije mišljenje, ali da pomaže kod pisanja obrazloženja. 'Vi mišljenja na pišete za sebe nego za mene. Izdvojena mišljenja se javno objavljuju i dobro je vidjeti kako je išao proces donošenja odluke', dobacio joj je potpredsjednik odbora Peđa Grbin, koji je zamjerio i što Ustavni sud koji put čeka da zakonodavac donese izmjene nekog zakona kako bi nečiju tužbu odbacio, umjesto da o njoj odlučuje.

Govoreći o nekim odlukama koje se donose 20 godina Šarin je priznala da to nije normalno i primjereno, no da je možda koji put i najbolja odluka ona koja nikada nije donesena.

Pitanje o reizboru ustavnih sudaca dočekalo je i ustavnu sutkinju Snježanu Bagić. 'Mislim da bi prvo trebalo produžiti mandat ustavnim sucima a onda ga ograničiti po pitanju reizbora. No treba paziti i na neki kontinuitet u radu pa se treba možda razmisliti o cikličnom reizboru', kazala je Bagić.

Na pitanje članova odbora morala je pojasniti i aferu s prepisivanjem znanstvenog rada. Bagić je priznala kako je koristila dijelove znanstvenog rada tajnika Ustavnog suda Teodora Antića. Pojasnila kako je bil pozvana na jedan skup u Beogradu te je za svoju prezentaciju napravila i pisani refereat gdje je koristila dijelove njegovog rada. 'Propustila sam navesti da sam koristila njegov rad i on me na to upozorio i ja sam mu se ispričala i rekla sam mu da ću na prezentaciji na skupu reći da sam koristila dijelove njegovog rada, što sam i napravila. Mislila sam da je to time riješeno, no očito nije bilo. Ja nikada ne bi koristila tuđi znanstveni rad za svoju znanstvenu promociju', kazala je Bagić.

Kazala je kako u načelu nije prihvatljivo da Ustavni sud odlučuje o nekom predmetu 20 godina, no da Ustavni sud jednako tako mora paziti da ne uđe u sukob u društvu koji je svjetonazorski. No, na opasku da je po pitanju Obiteljskog zakona odluka bila brza, Bagić je rekla da se tada nije radilo o svjetonazoriskim pitanjima. Kao i njena kolegica Šarin, ponovila je da je koji put najbolja odluka ona koja nikad nije donesena.

Govoreći o malom broju izdvojenih mišljenja kazala je da osobno nema ništa protiv njih ali da ovaj saziv Ustavnog suda 'njeguje raspravu i konfornataciju na stručnim sastancima'. 'Izdvojena mišlejnja doprinose raspravi, ali bilo bi dobro da kod važnih odluka jednoglasno donesemo odluku', pojasnila je Bagić.

Prvi dan razgovora ipak je obilježila svađa članice odbora Vesne Pusić i kandidata odvjetnika Željka Olujića. 'Javno ste lagali da ja nisam završila gimnaziju, a želite biti ustavni sudac. Kako to smatrate spojivim', upitala je Pusić.

Olujić joj je odgovorio kako je tužno da s pozicije potpredsjednika Sabora i članice Odbora unosi svoj subjektivan stav. 'O nečem sto ste imali prilike raspravljati samnom javno, ali ste šutjeli. Ja neću za vas upotrijebiti tako teške riječi kao što ste vi za mene, jer štujem vašu poziciju, ali tu unositi nešto što sam rekao je najblaže rečeno bezobrazno', poručio je Olujić.

Nije bezobrazno jer se radi o činjenicama, rekla je Pusić, na što joj je Olujić upitao zašto ga onda nije tužila.

Pusić je rekla kako s njim nije željela ulaziti u polemiku. 'Ali pitam sada kad ste se prijavili za ovako časnu poziciju. To je za mene nespojivo. To je vrlo relevantno za funkciju za koju ste se vi javili. To sad nije više samo pitanje političkog nadmudrivanja', rekla je Pusić.

'Sve sto sam rekao je istina i vi to dobro znate. Tužno je da moram tražiti predsjednika odbora da me zaštiti od vaših subjektivnih napada', rekao je Olujić.

Raspravu je prekinuo predsjednik Odbora Robert Podolnjak, te upitao Pusić ima li još pitanja.

'Za Olujića sigurno ne', odgovorila je.

Razgovori s kandidatima nastaviti će se i sljedeća dva dana, a Odbor za Ustav predložit će na kraju 10 kandidata na glasanje Saboru. U ispitivanju kandidata kao i u predlaganju konačne liste neće sudjelovati HDZ-ov Davorin Mlakar te SDP-ovi Ingrid Antičević Marinović i Josip Leko jer su i sami kandidati.

Na listi kandidata za ustavne suce koju je Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav utvrdio nalaze se ova imena:

Antonija Kovačević, Joško Badžim, Sanja Barić, Andrej Abramović, Lovorka Kušan, Branko Brkić, Teodor Antić, Mario Jelušić, Lana Petö Kujundžić, Mila Mikecin Mišetić, Vlado Sevšek, Mirjana Juričić, Dubravko Ljubić, Miroslav Šumanović, Darko Klier, Pero Kovačević, Katarina Buljan, Senad Bajramović, Duška Šarin, Snježana Bagić, Šime Savić, Mihovil Klapšić, Željko Olujić, Stevo Bunčić, Goran Selanec, Branka Genzić Horvat, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Ante Galić, Josip Leko, Davorin Mlakar, Ingrid Antičević Marinović, Marko Babić, Sandra Artuković Kunšt, Alen Ivković, Štefica Stažnik, Anđelko Stanić, Krešimir Rožman, Renata Žličarić, Domagoj Sivrić, Sanja Mišević, Zorislav Kaleb, Oliver Mittermayer, Jovan Doneski, Ivana Buić i Rajko Mlinarić.