'Predlagatelj je zamolio kraće vrijeme da raspravi neke stvari vezano za taj zakon, tako da zbog zahtjeva predlagatelja danas nismo održali sjednicu i nismo to stavili na dnevni red, nego čekamo da vidimo koji će biti daljnji koraci vezano za taj zakon. Hoće li to biti neki amandman ili nešto u sadržaju, ne znam', kazao je novinarima u Saboru predsjednik Odbora za zakonodavstvo Dražen Bošnjaković.

Naime, o Zakonu o uskrati trebalo se raspravljati jutros na sjednici tog odbora, no do rasprave nije došlo. Podsjetimo, isti zakon bio je i tema jučer na sjednici Odbora za rad i mirovinski sustav nakon što je Nansi Tireli iz Hrvatskih laburista namjerno srušila kvorum.

Vladino traženje svojevrsnog time outa po pitanju zakona o uskrati pohvalila je i Irena Petrijevčanin Vuksanović iz Hrida.

'Budući da je Ustavni sud problematizirao ove kategorije hitne procedure i jednostrane odluke Vlade, drago mi je da Vlada ipak shvatila da treba uzeti u obzir te kategorije i u tom smislu povukla zakon, jer ne može tri godine zaredom biti nešto iznimno. Ako je iznimna mjera štednje, onda to traje godinu, eventualno dvije, ali treću godinu zaredom to više nije iznimna mjera. Ako se radi o štednji, onda treba ravnomjerno rasporediti teret na sve dionike sustava, a ne samo na jednu grupu u sustavu', rekla je Petrijevčanin Vuksanović

O zakonu o uskrati Petrijevčanin Vuksanović oglasila se i na svom blogu te je pozvala na dijalog Vlade i sindikata. 'U svemu ovom mi je stvarno osobno neprihvatljiv izostanak dijaloga te činjenica da se opet novac uskraćuje – učiteljima, profesorima, zdravstvenim djelatnicima… kao da su oni najveći gutači novca u proračunu. Kažu da se ušteda u proračunu, ako im se uzme dodatak na staž, procjenjuje na 500 milijuna kuna, a recimo, koliko je u prethodna dva desetljeća umjesto u proračunu završilo na nečijim računima?! I ovo nije populizam, već nažalost naše činjenice', napisala je među ostalim na blogu zastupnica Hrida.

Povlačenje Zakona o uskrati zatražio je i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske i to zbog lažne ocjene stanja i posljedica koje će proisteći njegovim donošenjem, jer se njime, kaže sindikat, neće ostvariti ušteda od 250 milijuna kuna.

Da ta brojka nije točna, smatra i SDP-ov Peđa Grbin, rekavši da mu je drago da zakon u ovom trenutku ne ide u raspravu. 'Ovdje nije problem u tome što je zakon evidentno protuustavan. Veći problem je u tome što je u samom obrazloženju, ali i u tekstu zakona iznijeto nekoliko neistina. Prvo, ne radi se o uskrati radnicima u javnom sektoru i državnoj upravi, nego samo radnicima u državnoj upravi jer je pitanje radnika u javnom sektoru riješeno kolektivnim ugovorom. Cifra od 250 milijuna kuna uštede nije točna. I nadalje, već su počela kolektivna pregovaranja i sa zaposlenima u državnoj upravi pa je Vlada, ako je htjela poslati u proceduru ovakav protuustavan zakon, mogla sjesti za stol sa sindikatima i pokušati nešto dogovoriti. Za siječanj će dobiti naknadu, a poslije neka Vlada dogovori sa sindikatima i ne šalje ovakve poluproizvode u Sabor', rekao je Grbin.

Vlada očito nije odradila svoj posao, prokomentirao je bivši ministar rada, SDP-ov Mirando Mrsić. 'Zakon o uskrati je zakon koji je bio na ocjeni Ustavnog suda, a on je vrlo jasno ukazao na to da njegova primjena ne može biti dulja od onog što je bilo do sada, odnosno do 31. prosinca. Vlada je umjesto donošenja zakona trebala sjesti sa sindikatima državnih službenika i namještenika jer jedino u njihovom kolektivom ugovoru postoji taj dodatak od četiri, osam i deset posto. U svim dugim kolektivnim ugovorima u javnim službama tog dodatka nema jer je u kolektivnom pregovaranju u proteklih godinu dana taj dodatak isključen iz kolektivnih ugovora', rekao je Mrsić.

Upitan je li to napravljeno iz neznanja, Mrsić je rekao kako smatra da su svemu kumovali nepripremljenost i brzina dok je s druge strane to nešto što podriva socijalni dijalog.

'Trebalo je slijediti ono što je napisao Ustavni sud, a to znači da je bilo potrebno da Vlada sjedne sa sindikatima. Napominjem da su kolektivni pregovori s državnim službenicima i namještenicima otvoreni te da Vlada treba samo imenovati pregovarački tim, sjesti sa sindikatima i dogovoriti to pitanje', rekao je Mrsić.