Nakon što je Slobodna Hrvatska u ponedjeljak USKOK-u podnijela kaznenu prijavu protiv premijera Andreja Plenkovića, ministra branitelja Tome Medveda, državne tajnice Zdravke Bušić i saborskog zastupnika Željka Glasnovića 'zbog opravdane sumnje u kazneno djelo podmićivanja zastupnika', u utorak je Vlada poslala priopćenje u kojem tvrdi da je kaznena prijava 'utemeljena na nerazumijevanju i nepoznavanju programskih ciljeva Vlade i kao takva u potpunosti neosnovana'
Slobodna Hrvatska, koju čine bivši članovi Živog zida, podnijela je USKOK-u kaznenu prijavu protiv premijera Plenkovića zbog, kako tvrde, opravdane sumnje u kazneno djelo podmićivanja zastupnika.
'Jedina motivacija Plenkoviću za potpisivanje obveze od 1,2 milijarde kuna za jedan glas u Saboru bio je njegov strah od gubitka pozicije predsjednika Vlade, a svojim potpisom ugrozio je financijsku stabilnost, time i sigurnost RH', tvrdi Slobodna Hrvatska.
Povod za kaznenu prijavu bili su potpisi Vladinih dužnosnika, čime je saborskom zastupniku Željku Glasnoviću garantirano da će Vlada ispuniti sve njegove zahtjeve kojima je on uvjetovao svoju podršku Vladi.
'Kaznena prijava Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta protiv Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade, Željka Glasnovića, saborskog zastupnika, Tome Medveda, ministra branitelja, i Zdravke Bušić, državne tajnice u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, utemeljena je na nerazumijevanju i nepoznavanju programskih ciljeva Vlade Republike Hrvatske i kao takva u potpunosti neosnovana', stoji u Vladinu priopćenju.
'Politička izjava koja je potpisana sa saborskim zastupnikom Željkom Glasnovićem u domeni je legitimnih i uobičajenih razgovora te se odnosi na teme koje su zastupniku Glasnoviću, izabranom na listi u XI. izbornoj jedinici, važne u kontekstu njegova političkog djelovanja u Hrvatskom saboru.
vezane vijesti
Sve točke općenito su definirane i usmjerene isključivo na aktivnije rješavanje problema koje zastupnik Glasnović ocjenjuje politički relevantnim. Nadalje, većina tema je sadržana u Programu Vlade RH za mandat 2016.-2020. te predstavljaju potvrdu provedbe već postojećih mjera. Donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji uvršteno je i u Godišnji plan normativnih aktivnosti za 2017. godinu, koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 29. prosinca 2016. godine.
Nacrt prijedloga zakona je u finalnoj fazi izrade te će biti upućen u postupak javnog savjetovanja, a nakon toga i u postupak usvajanja. Vezano uz realizaciju isplate zaostataka pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane, podsjećamo da je već u listopadu 2016. Vlada RH donijela Odluku o namjeni korištenja sredstava ostvarenih od povrata mirovina u postupku preračuna mirovina primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju s državama nastalim na području bivše Jugoslavije.
Ovom Odlukom propisano je da se sredstva od povrata mirovina koriste upravo za isplatu neisplaćenih svota mirovina korisnicima koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članovima njihovih obitelji. Priopćenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 7. travnja 2017. (Obavijest korisnicima mirovina koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i članovima njihovih obitelji) jasno je definirano da će isplata početi u svibnju.
Također, u Programu Vlade RH jasno je utvrđena politika usmjerena na afirmaciju hrvatskog iseljeništva. Stoga se daje puna podrška inicijativi za održavanje plenarne sjednice Hrvatskog sabora o statusu hrvatske dijaspore, na kojoj bi se raspravile sve mjere nužne za što bolju integraciju iseljene Hrvatske, uključujući pitanje ubrzavanja postupka stjecanja državljanstva pripadnika hrvatskog iseljeništva, kao i ažuriranja popisa svih Hrvata izvan domovine.
Kao što je najavljeno prigodom posjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mostaru 4. travnja ove godine, dogovorena je zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH koja će se održati u lipnju ove godine. Imajući na umu važnost investicija za ukupni razvoj hrvatskog gospodarstva, daljnje aktivno uključivanje predstavnika hrvatskog iseljeništva u gospodarske aktivnosti provodit će se kroz akcijski plan za uključivanje gospodarstvenika iz dijaspore u koordinaciji s tijelima državne uprave i diplomatsko-konzularnom mrežom.
Ujedno, rješavanje pitanja dvostrukog oporezivanja inozemnih mirovina sastavni je dio provedbe Vladine porezne politike. Od 1. siječnja 2017. godine novim Zakonom o porezu na dohodak i novim Pravilnikom o porezu na dohodak vezano uz oporezivanje mirovina (tuzemnih i/ili inozemnih) došlo je do velikog rasterećenja porezne obveze i pojednostavljenja postupka. No i dalje ostaje problem rješavanja ove problematike u pogledu zemalja s kojima nemamo potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, na čemu će ova Vlada nastaviti raditi.
Slijedom svega navedenog, odbacujemo i držimo krajnje neutemeljenim tvrdnje da izjava potpisana sa saborskim zastupnikom Glasnovićem predstavlja kazneno djelo podmićivanja zastupnika iz članka 339., st. 1 i st. 2., ili bilo koje drugo kazneno djelo, uključujući moguće kršenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti', stoji u vrlo opširnom priopćenju Vlade.
