Zadnji tjedan u godini, zahvaljujući četirima odlukama donesenim na dvjema telefonskim sjednicama, održanima na Badnjak 24. prosinca i 27. prosinca, Vlada je povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna. Umjesto na poboljšanju uvjeta zaduživanja, Vlada se trudi pronaći nove modalitete zaduživanja po nepovoljnim uvjetima, pišu stručnjaci Instituta za javne financije
Na Badnjak je dana Odluka o suglasnosti ministru financija za zaduživanje RH u iznosu od 200 milijuna eura i Odluka o suglasnosti Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) za kreditno zaduženje u iznosu od 606,4 milijuna kuna. Tri dana poslije dana je suglasnost za kreditno zaduživanje Hrvatskih cesti i HŽ Infrastrukture, pa je Vlada u samo tjedan dana povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna. Hrvatske ceste pridonose dugom s 0,4 milijarde kuna, Hrvatske željeznice sa 1,4 milijarde kuna, država izravnim kratkoročnim zaduženjem sa 1,5 milijardi kuna, te Centar za za restrukturiranje i prodaju sa 0,6 milijarde kuna.
Stručnjaci dr. sc. Anto Bajo i dr. sc. Marko Primorac pitaju zašto se Vlada odlučila za nepovoljno kratkoročno zaduživanje kod Goldman Sachsa, ako je znatno povoljnije zaduživanje trezorskim zapisima (0,62 posto umjesto 0,45 posto), a postoji velika potražnja za državnim obveznicama? Neobičnim smatraju što je dana suglasnost CERP-u za kredit kojim je kupljen udjel u Janafu, bez da je objavljeno tko su im vjerovnici te kakvi su im uvjeti i način kreditnog zaduženja. I zaduženje Hrvatskih cesta ocijenili su nepovoljnim, u svom osvrtu objavljenom na stranicama IFJ-a.
Upozoravaju Vladu da su troškovi zaduživanja vrlo visoki te da njihove kreativne financijske transakcije neće proći nezapaženo kod EK-a te da će se evidentirati u sklopu procedure prekomjernog deficita. Zaključuju kako Vlada nema strategiju, gubi kontrolu nad troškovima zaduživanja te da se ne trudi pronaći povoljnije uvjete zaduživanja.
