Vlada je Saboru predložila izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojima se povećava maksimalni iznos sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite s 60,13 posto proračunske osnovice na 90,20 posto proračunske osnovice. To znači da se za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje maksimalni iznos participacije za bolničko liječenje povećava s dvije na tri tisuće kuna.

Izmjenama se, pojasnio je ministar zdravlja Dario Nakić, propisuje i obveza osiguranim osobama o plaćanju naknade u hitnom pregledu ako se ne ustanovi hitnost. Iznos te naknade još nije poznat, a utvrdit će ga Upravno vijeće HZZO-a uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravlje.

'Nije cilj ubiranje dodatnih prihoda, nego da oni koji su hitni slučajevi na vrijeme dobiju zaštitu, a ne da se zloupotrebljava sustav', rekao je Nakić.

Dodao je da će se uz to povećati broj timova Hitne pomoći, njih 19, i to u dijelovima koji su slabo razvijeni, devastirani i gdje dolazi do velikog iseljavanja stanovništva poput Iloka, Derenovaca, Slunja, Benkovca, Drniša.

Vlada je Saboru poslala i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U cilju osiguranja dostupnosti te jačanja uloge primarne zdravstvene zaštite, Vlada do kraja 2017. produljuje rok kada prestaje rad u privatnoj praksi zakupom i to za ljekarničku djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija i pojedine specijalističke djelatnosti. Izmjene se donose radi nužnosti osiguranja dostupnosti, sveobuhvatnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, što bi bilo ugroženo u slučaju prestanka rada zdravstvenih radnika - zakupaca jedinica zakupa domova zdravlja, obrazlaže Vlada.

Usvojen je i prijedlog zaključka u vezi s izradom prijedloga novog modela sufinanciranja, odnosno financiranja prijevoza redovitih učenika srednjih škola u razdoblju rujan 2016. - lipanj 2017. godine. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar rekao je da bi uvođenje dohodovnog cenzusa u značajnoj mjeri trebalo racionalizirati troškove i učiniti sustav pravednijim.

I dalje nepoznato podržava li Vlada Cvitanov izvještaj

Vlada je Saboru poslala i mišljenje o izvještaju o radu DORH-a u 2015. godini. U materijalima Vlade ne navodi se jednoznačno podržava li Vlada DORH-ovo izvješće o kojem je već trebao raspravljati i nadležni saborski odbor, ali je rasprava odgođena upravo zato što Sabor još nije dobio Vladino mišljenje. Podržava li Vlada DORH-ov izvještaj ili ne, nije objašnjeno ni na sjednici Vlade.

Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko u izjavi novinarima prije nekoliko dana nije rekao hoće li Banski dvori podržati izvješće, kazavši da to ovisi o analizama i razgovoru u Vladi. Potpredsjednik Vlade Božo Petrov jučer je, pak, na pitanje novinara treba li smijeniti Cvitana, rekao da on za to u ovom trenutku ne vidi razloga, odnosno da nije vidio argumente po kojima bi trebalo glasovati protiv izvješća.

U samom mišljenju Vlada najavljuje skore izmjene Zakona o državnom odvjetništvu i Zakona o državnoodvjetničkom vijeću. 'Vezano uz sam tekst Izvješća upozorava se na nerazmjerno kratak prikaz upravnih sporova i upravnih predmeta u odnosu na ostale postupke u kojima sudjeluje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, slijedom čega Vlada Republike Hrvatske smatra potrebnim podrobno razraditi strukturu ovih predmeta (prema sadržaju, tijelima koje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupa, vrijednosti predmeta, uspješnosti u rješavanju istih te vrstama izjavljenih pravnih lijekova) te dopuniti Izvješće dodavanjem grafičkih prikaza tih podataka, kako je učinjeno i u ostatku Izvješća. Pritom Vlada Republike Hrvatske također upozoravamo na neusklađenost podataka koji se odnose na upravne predmete, budući da se na stranici 166. Izvješća navodi da je tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno 2.359 novih upravnih predmeta, dok se u tablici na stranici 233. Izvješća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine navodi broj 2.538 upravnih predmeta', stoji među ostalim u mišljenju Vlade, u kojem se izrijekom ne govori podržavaju li Banski dvori rad DORH-a.

Vlada je dala i mišljenje na izvještaj o stanju sudbene vlasti koje Saboru podnosi predsjednik Vrhovnog suda. I u ovom slučaju na sjednici Vlade nije jasno definirano podržava li Vlada izvještaj predsjednika Vrhovnog suda.

O izmjenama Zakona o HNB-u tek nakon očitovanja ECB-a

Banski dvori dali su i mišljenje o prijedlogu izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koje su predložila 45 zastupnika u Hrvatskome saboru. Kako je pojasnio zamjenik ministra financija Saša Drezgić, Vlada predlaže da se o tom zakonu raspravlja tek nakon što se pridobije mišljenje Europske središnje banke.

Zastupnici su predložili da se izmjenama zakona omogući da Državni ured za reviziju jednom godišnje revidira financijska izvješća i ukupno poslovanje središnje banke, kao i da se o godišnjem izvješću HNB-a raspravlja i glasuje na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora. Također, predlagalo se i da se mandati guvernera i viceguvernera ograničavaju na maksimalno dva šestogodišnja mandata.

No, kako je pojasnio Drezgić, Hrvatska je kao članica Europske unije dužna savjetovati se s ECB-om u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz područja nadležnosti Europske središnje banke, a među područjima o kojima se države članice moraju savjetovati s ECB-om su i prijedlozi zakona i drugih propisa koji se odnose na nacionalnu središnju banku. To je, navodi se u mišljenju Vlade, utvrđeno i samim Zakonom o HNB-u.

Croatia airlines i Trade Air održavat će nerentabilne zračne linije

Vlada je donijela i odluku na temelju koje Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture preuzima obvezu na teret državnog proračuna za sklapanje ugovora o obvezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza na linijama na kojima zračni prijevoznici nemaju poslovnog interesa, a ta se linija smatra vitalnom za gospodarski i socijalni razvoj određene regije.

Na javnom natječaju za održavanje takvih linija odabrani su Croatia Airlines i Trade Air, koji zbog toga imaju pravo na naknadu u ukupnom iznosu višem od 388 milijuna kuna za razdoblje od 2016. do 2020. godine.

Uljaniku jamstvo za dva broda

Pulskom brodogradilištu Uljanik, pak, Vlada je odobrila državno jamstvo za osiguranje 80 posto iznosa financiranja dvaju brodova za prijevoz automobila, kamiona i kontejnera na prikolicama čiju gradnju je s kupcem ugovorio Uljanik.

Jamstvo se izdaje u korist Hrvatske banke za obnovu i razvoj te drugih poslovnih domaćih ili inozemnih banaka, a njime država jamči za izdavanje bankarskih garancija kupcu brodova CLdN roro S.A. Luxembourg, po avansnim uplatama u iznosu od 32,4 milijuna eura po brodu, odnosno ukupno 64,9 milijuna eura za dva broda, uvećano za troškove i kamatu.

Ugovorna prodajna cijena po brodu iznosi gotovo 58 milijuna eura, a zamjenik ministra financija Drezgić je istaknuo da je u troškovima gradnje znatno je učešće domaće komponente. Ona, naime, iznosi 35,2 milijuna eura, odnosno 63 posto ukupnih troškova gradnje broda, što u stvari predstavlja značajno izvozno tržište za domaće gospodarske subjekte koji sudjeluju u isporukama materijala i usluga prilikom gradnje broda, kazao je Drezgić.

Istaknuo je i da je kod ovog posla stupanj rizika za državni proračun od protestiranja državnog jamstva značajno umanjen jer je 70 posto financijske konstrukcije za izgradnju ovih brodova zatvoreno avansnim uplatama kupca.