Kazahstan je u nedjelju glasovao na prijevremenim parlamentarnim izborima za koje se vjeruje da će učvrstiti vlast predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva, čime će biti završen preustroj vladajuće elite koji je započeo prošle godine.
Izlazne ankete pokazale su da je vladajuća stranka Amanat dobila 53-54 posto glasova, dovoljno za ugodnu većinu. Izlaznost je iznosila 54,2 posto, rekla je Središnja izborna komisija.
Čvršći mandat će pomoći Tokajevu da se snađe u regionalnom metežu uzrokovanom ruskom invazijom Ukrajine i iz toga proisteklom štetom za trgovinu, ulaganje i lance opskrbe diljem bivšeg Sovjetskog Saveza.
Iako je službeno postao predsjednik 2019. godine, Tokajev (69) je sve do siječnja 2022. godine bio u sjeni svoga prethodnika Nursultana Nazarbajeva, kad su se dvojica političara razišla zbog pokušaja državnog udara i nasilnih nemira.
Tokajev je marginalizirao Nazarbajeva, nakon što je ugušio političke nemire u ovoj naftom bogatoj srednjoazijskoj zemlji, te je iz javnog sektora uklonio niz njegovih suradnika s viših pozicija, od kojih su neki kasnije optuženi za korupciju.
I dok je Tokajev napravio preustroj vlade, donji dom parlamenta, izabran dok je Nazarbajev još uvijek imao moć i kad je vodio vladajuću stranku Nur Otan, nije trebao na izbore do 2026. godine, no predsjednik je sazvao prijevremene izbore.
Za razliku od Nazarbajeva, Tokajev je odlučio ne predvoditi vladajuću stranku, preimenovanu u Amanat, no sigurno će formirati blok svojih pristaša u zakonodavnom tijelu. Pet drugih stranaka koje bi trebale osvojiti mjesta također podržavaju Tokajeva.
Međutim, prvi put u gotovo dva desetljeća, nekoliko opozicijskih figura izišlo je nezavisno na izbore, što je potez koji omogućuje vladinim kritičarima da osvoje barem nekoliko mjesta u parlamentu.
U Almatiju, glavnom gradu Kazahstana, u kojem dio stanovnika simpatizira opozicijske stranke, činilo se da glasovanje u nedjelju protječe mirno, dok je bila uočljiva policijska prisutnost na ulicama.
Tokajev, koji je svoj glasački listić ubacio u Astani rano ujutro, rekao je da bi mu izglasavanje omogućilo primjenu plana da reformira zemlju i osigura pošteniju raspodjelu naftnog bogatstva.
Završetak političke tranzicije također će učvrstiti Tokajevljevu poziciju na međunarodnoj sceni. Unatoč tome što je imao podršku Moskve u nemirima 2022., također je odbio podržati rusku invaziju Ukrajine ili priznati anektirana područja Ukrajine kao ruska.
Astana nastoji zadržati dobre odnose i s Moskvom, s kojom ima snažne trgovačke veze, ali i sa Zapadom, koji pokušava izolirati Moskvu.