'Prijedlog Zakona o referendumu koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, po mom sudu, makijavelistički je zakon o zabrani referenduma u Hrvatskoj. To nije zakon o referendumu, nego Zakon o zabrani referenduma. Po ovom zakonu, nikada neće biti referenduma kako to građani žele, a nijedna politička elita nije se do sada odlučila za referendum, ni u slučaju ustavnih promjena. Nijedan zakon nije bio na referendumu prije nego što ga je Sabor usvojio, a sam Sabor nikada nije iskoristio svoje pravo da raspiše referendum iz neke teme iz svoje nadležnosti, osim referenduma o samostalnosti', rekao je Lesar

Tako, primjerice, pojasnio je Lesar, u primjeru državnog referenduma od početka prikupljanja potpisa do održavanja referenduma mora proći minimalno osam mjeseci, a može i više. 'Za prikupljanje 10 posto biračkog tijela rok je 30 dana. Organizatori  imaju rok od samo tri dana za provjeru najmanje 450 tisuća potpisa i tada to predaju Saboru. Sabor ima 30 dana vremena da razmišlja i da onda odluči da da na provjeru potpise nadležnim tijelima državne uprave. Sabor sam odlučuje koliko će dati vremena državnim tijelima uprave da izvrše provjeru, ali pretpostavljamo da im da mjesec dana. Nakon što dobije rezultate provjere, tada Sabor još ima 30 dana vremena za razmišljanje hoće li se obratiti Ustavnom sudu sa zahtjevom da sud ocijeni je li referendumsko pitanje sukladno Ustavu i postoje li pretpostavke za održavanje referenduma. Onda Ustavni sud ima 30 dana da donese tu odluku i nakon toga Sabor ima 120 dana vremena da donese odluku hoće li raspisati referendum, a on će se održati u roku od 30 dana od te završne odluke', pobrojao je rokove Lesar

Zbog ovakvih rokova, kazao je Lesar, upitan i smisao takvog referenduma nakon osam mjeseci, osvrnuvši se pritom i na ovlasti Ustavnog suda da ocjenjuje referendumsko pitanje.

'U svakoj demokratskoj zemlji, a nama najbližoj Sloveniji, postoji odredba da Ustavni sud ocjenjuje ustavnost pitanja, Ustavni sud je na početku postupka, što znači da se organizator prvo obraća Ustavnom sudu i tada Ustavni sud daje svoj pravorijek. To je smisao neposredne demokracije da je Ustavni sud čuvar ustavnosti referendumskog pitanja. Jedino u Hrvatskoj je Ustavni sud na kraju postupka. Dakle, kada sve ovo napravite - prikupite dovoljan broj potpisa, država prekontrolira i kaže da je dovoljan broj potpisa, da je pitanje ustavno - onda Ustavni sud kaže da ne postoje pretpostavke za održavanje referenduma. Recite mi, bi li bolji zakon netko osim Machiavellija mogao napisati?' upitao je Lesar

Slična situacija s rokovima je i u slučaju referenduma na lokalnoj razini, gdje teoretski može proći i sedam mjeseci do održavanja referenduma.

'Ovaj zakon treba čitati zajedno sa Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi u kojemu piše da se postupak opoziva općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, koji se provodi putem referenduma, provodi sukladno Zakonu o referendumu. Referendum je pravovaljan ako na njega izađe bilo tko, a odluka je donijeta većinom izašlih. Teoretski se može dogoditi da načelnik općine, gradonačelnik ili župan na referendumu bude smijenjen s manje glasova nego što je izabran na svoju dužnost. Na izborima tako može dobiti 70 posto glasova birača, a biti smijenjen sa 10 glasova, ako je na referendum izašlo samo 10 birača', rekao je Lesar, nazvavši to svinjarijom.

PODOLNJAK: KATASTROFA JE DA OPOZICIJA ULTIMATIVNO TRAŽI RASPISIVANJE REFERENDUMA O OPOZIVU GRADONAČELNIKA

O novom prijedlogu Zakona o referendumu raspravljao je i saborski Odbor za Ustav, no ideje vladajućih ni ovdje nisu dobile potporu oporbe. Naime, i SDP-ovom Josipu Leki i HNS-ovoj Vesni Pusić u oko su upale upravo odredbe zakona koje se tiču opoziva općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, pogotovo nakon što je državni tajnik Pavao Matičić na početku sjednice Odbora pojasnio da se opoziv tih subjekata misli urediti nekim drugim zakonom, a ne Zakonom o referendumu.

I za Leku i za Pusić to bi se trebalo riješiti Zakonom o referendumu, dok je za HNS-ovku bila sporna i odredba koja kaže da 1/3 predstavničkog tijela na lokalnoj razini može zatražiti raspisivanje referenduma o opozivu čelnog čovjeka općine, grada ili županije.

'Ima dosta slučajeva gdje je većina skupštine na jednoj strani, dok je čelna osoba na drugoj strani. Ne smijemo dozvoliti da se ovo pretvori u momačko nadmetanje i dopustiti da se svake godine raspisuje referendum, a samo zato što je netko na drugoj političkoj strani', kazala je Pusić, predloživši da se ta većina pomakne na dvije trećine.

Tu odredbu žestoko je kritizirao i vanjski član Odbora, ustavni stručnjak Robert Podolnjak, kazavši da je 'odredba o 1/3 predstavničkog tijela katastrofalna'.

'Ona određuje da se referendum mora raspisati ako to zatraži jedna trećina predstavničkog tijela. Katastrofalno je da bi opozicija ultimativno tražila referendum. Takve odredbe imaju samo Danska, koja to ne koristi jer su tamo ljudi pristojni, i Slovenija, gdje su nepristojni. Slovenija zbog toga ima jako velikih problema s opozicijom', kazao je Podolnjak

Za njega nije sporno da se opoziv općinskih načelnika, gradonačelnika i župana riješi i nekim drugim zakonom poput Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, no samo ako se on mijenja istovremeno sa Zakonom o referendumu jer u aktualnom Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi stoji da će se na odredbe o opozivu primjenjivati odredbe Zakona o referendumu.

Novu ideju Vlade podržao je i HDZ-ov Vladimir Šeks, koji je zatražio da zakon u raspravu ide u dva čitanja.