Hrvatska je napredovala u svim područjima obuhvaćenim godišnjim izvješćem o napretku Europske komisije, a vladavina prava joj ostaje najveći izazov, rekao je u srijedu u Zagrebu voditelj jedinice za Hrvatsku u Općoj upravi za proširenje EK-a Dirk Lange
ZAGREB - "Hrvatska je u odnosu na prošlogodišnje izvješće napredovala u svim područjima. U nekima više, u nekima manje. Općenito, izvješće o napretku Hrvatske je dobro i pozitivno", rekao je Lange, predstavljajući dokument u sjedištu Delegacije EK-a u Zagrebu.
"No krajni cilj još nije postignut. Kao prvi od preostalih izazova, želim naglasiti vladavinu prava", rekao je Lange, istaknuvši da pod tim pojmom podrazumijeva borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, neovisno pravosuđe i smanjenje broja predmeta na sudovima.
Kao drugo, rekao je Lange, pitanje je suradnje s Haaškim sudom. "Čekamo procjenu ICTY-ja o napretku Hrvatske u potrazi" za tzv. topničkim dnevnicima. "To pitanje utječe na brzinu pregovora", dodao je.
Također, rekao je Lange, potrebna je reforma javne uprave i zbog boljeg upravljanja zemljom i zbog učinkovitijeg iskorištavanja europskih fondova koji Hrvatskoj stoje na raspolaganju. Naglasio je i potrebu dobrosusjedske i regionalne suradnje.
"Očekujemo da bi pregovori s tehničke strane mogli biti gotovi sljedeće godine ako Hrvatska ispuni preostale reformske uvjete i zadana mjerila", rekao je Lange.
Na novinarsko pitanje potaknuto pisanjem hrvatskih medija da Europski antikorupcijski ured OLAF na poticaj nekolicine europskih parlamentaraca istražuje korupciju u dijelu hrvatskih javnih poduzeća, prije svega u Hrvatskim autocestama, Autocesti Rijeka - Zagreb i brodogradilištima, Lange je odgovorio kako je taj ured "obvezan razmotriti podatke koji su mu dostavljeni i onda na osnovi toga odlučiti hoće li otvoriti istragu". Dodao je kako, "po njegovim spoznajama", postoje neke "zabrinutosti" koje su podastrte OLAF-u u tom slučaju, ali "sve je još u vrlo ranoj fazi" procedure koju je opisao.
Lange je na novinarsku molbu komentirao i slučaj Branimira Glavaša, čije se ime ne navodi u samu izvješću, ali se u njemu spominje slučaj kad je Hrvatski sabor ukinuo imunitet jednom zastupniku tek kad mu je izrečena prvostupanjska presuda, što je on iskoristio za bijeg, te odgovorio na pitanje znači li to da je EK uputio kritiku Saboru.
"Prije svega, u izvješću smo utvrdili da parlament općenito radi dobro. Ali u tom konkretnom slučaju tehnički smo vrlo dobro opisali što se dogodilo. Imunitet je ukinut prekasno pa je ta osoba mogla pobjeći. Ne ulazeći u to je li to kritika parlamentu ili ne, morali smo zaključiti da je nešto pošlo krivo jer je čovjek procesuiran i osuđen, a još je na slobodi. Taj slučaj nije dobar ni s aspekta dobrosusjedske i regionalne suradnje", odgovorio je Lange.
Rekao je i da su neke od ustavnih promjena, koje je Hrvatska upravo počela, nužne za korištenje fondova EU-a i zatvaranje nekih poglavlja. "Dakle, što Hrvatska u tome bude brža, brže ćemo tehnički završiti pregovore", rekao je.
Na kraju je Lange još jednom ponovio stajalište EK-a da bilateralna pitanja ne mogu biti uvjet za nastavak pristupnih pregovora, dodavši da je slovenska blokada svakako usporila one hrvatske, što je i navedeno u dokumentu.