Također, prema novom zakonskom rješenju, navodi Dubrovački vjesnik, prestaju vrijediti svi pravni poslovi koje je Društvo sklopilo s trećim osobama u svrhu zakupa, odnosno korištenja, prostora i površina u sklopu gradskih zidina. Društvo prijatelja dubrovačke starine dužno je predati u posjed Gradu Dubrovniku dokumentaciju i drugo arhivsko gradivo nastalo za vrijeme obavljanja poslova upravljanja, korištenja i gospodarenja gradskim zidinama u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Grad Dubrovnik ovlašten je u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ishoditi kod nadležnoga suda brisanje prava upisanih u zemljišne knjige na temelju gore navedenih pravnih poslova.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Grad Dubrovnik preuzima poslove upravljanja, korištenja i gospodarenja zidinama Grada Dubrovnika te stječe pravo na sve prihode po toj osnovi – stoji u članku 37. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika koje je Ministarstvo kulture RH uputilo na ocjenu drugim ministarstvima hrvatske Vlade.

Novim zakonom, među ostalim, Zavod za obnovu Dubrovnika financirat će se sredstvima osiguranima u proračunu Grada Dubrovnika u visini od 50 posto od ukupnoga neto prihoda koji Grad ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina. Ako se ostvari višak sredstava, na način da sva sredstva nisu utrošena za ugovorene stavke godišnjega programa obnove, ona se prenose u sljedeću godinu. U tom će slučaju u sljedećoj godini Grad Dubrovnik uplatiti sredstva na račun Zavoda umanjena za iznos prenesenih sredstava.

Zbog specifičnosti i složenosti radova na obnovi spomeničke cjeline i drugih nepokretnih kulturnih dobara, a radi rješavanja stručnih pitanja, izmjenama i dopunama zakona ZOD će dobiti Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika u koje će biti imenovani stručnjaci iz područja zaštite graditeljske baštine. Po jednoga predstavnika imenuje središnje tijelo državne uprave nadležno za kulturu, za zaštitu okoliša i prirode, za graditeljstvo i prostorno uređenje, Grad Dubrovnik, Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Društvo konzervatora Hrvatske i Društvo prijatelja dubrovačke starine, stoji među ostalim u prijedlogu novog Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika.

Podsjetimo, prije godinu dana dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić poslao je pismo ministrici kulture Andreji Zlatar u kojem iznio niz primjedbi na način na koji privatna udruga građana Društvo prijatelja dubrovačkih starina upravlja dubrovačkim zidinama.

Vlahušić je istaknuo kako se upravljanje i gospodarsko korištenje temelji se na ugovoru iz 1969. godine te da sadašnji ugovor nije temeljen ni na jednom pozitivnom zakonskom propisu RH, već je u suprotnosti s pojedinim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakona o proračunu te Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

Gradonačelnik Dubrovnika u dopisu je naveo i probleme koji se pojavljuju u svakodnevnom radu, pa tako naplatu ulaznica obavlja privatna udruga. 'Godišnji prihod u posljednje dvije godine iznosi oko 48 milijuna kuna, a naplata ulaznica i odluka o uplati novca provodi se bez nadzora državnih institucija, kao i samog vlasnika zidina', istaknuo je Vlahušić. Također je napomenuo da je, iako je napravljen projekt osvjetljenja hodnika zidina, Društvo prijatelja dubrovačkih starina odbilo razvijati projekt iz nerazumljivih razloga, a obilazak u večernjim satima povećao bi ponudu Dubrovnika.

'Zidine se inače zatvaraju u 19 sati, a turisti koji su platili za hrvatske uvjete preskupu ulaznicu nisu svjesni da će, ako obilazak ne dovrše do tog vremena, biti prisiljeni napustiti zidine', zaključio je Vlahušić.