Među hrvatskim građanima prevladavaju apatija i beznađe, ekonomski pokazatelji ukazuju na veliki neuspjeh, a socijalni dijalog i socijalna politika ustupili su mjesta stranačkoj uskogrudnosti i kontraproduktivnom rezanju socijalnih prava, kaže se u priopćenju u kojim HUS prenosi javnosti Zaključak Vijeća HUS-a o radu Vlade.

'Teško se možemo sjetiti nekog Vladinog poteza koji bi bio usmjeren ičemu doli povećanju proračunskih prihoda na račun građana i/ili gospodarstva. Uz potpuni izostanak pompozno najavljivanih investicija za koje su se osnovale i nove agencije, gospodarska politika dominantno socijaldemokratske Vlade zauzela je čvrsti neoliberalni kurs udaljujući Hrvatsku sve više od Ustavom zacrtanog modela socijalne države', navodi se u priopćenju.

'Svoj odnos sa sindikatima i poslodavcima Vlada je oslikala novim Zakonom o reprezentativnosti, sadržajno i formalno katastrofalno lošim, čije će negativne posljedice tek početi nastupati. Na tragu rješenja spomenutog zakona pozicionira se i ostatak zakonodavnih aktivnosti nove garniture u ministarstvima. Ishitreni i nestručni prijedlozi, nepoznavanje i zanemarivanje procedure te nespremnost za argumentiranu raspravu i dijalog sa socijalnim partnerima i stručnom i drugom javnošću, upotpunjuju dojam političke prakse Vlade koja na ispitima zaslužuje jedinice', kaže se u priopćenju.

Dodaju i kako je Vlada, 'usprkos početnom odmjerenom dojmu kojeg je emitirao najviše novi premijer, a koji je ulijevao nadu u napuštanje prakse nakaradnog stranačkog kadroviranja i pretpostavljanja partikularnog općemu, ubrzo pokazala da se po stupnju političke kulture teško može pohvaliti značajnijim napretkom u odnosu na svoje prethodnike'. Dokaz su, ističu, brojne afere kadroviranja u kojima je 'vlast pokazala djetinjastu nespretnost i degutantnu neozbiljnost u postizbornoj grabeži za foteljama'.

Nakon prvih 100 dana ocjena je bila ista – nedovoljna – upravo zato što su svi tada poduzeti potezi prijetili posljedicama koje danas vidimo, napominje HUS. Negativni učinak povećanja stope PDV-a bio je drastični pad potrošnje, koji nadmašio je pozitivan efekt, a pad potrošnje uvjetovao je pad industrijske proizvodnje. Daljnji efekti spirale neuspjeha su rast nezaposlenosti, pad BDP, pad izravnih inozemnih ulaganja, rast vanjskotrgovinskog deficita, rast nelikvidnosti, realni pad prosječnih isplaćenih plaća te daljnji porast inflacije s najvećim povećanjem cijena u segmentu stanovanja i energenata te prehrane, ističe se među oastalim u priopćenju.