Tošo Tošev, glavni i odgovorni urednik popularnog lista Trud, u vlasništvu WAZ-a, godinama je za komunističku tajnu službu držao stan u kojem su obavljane konspirativne djelatnosti. I Valeri Naidenov, bivši glavni i odgovorni urednik drugog WAZ-ovog lista, 24 sata, putovao je u inozemstvo kao 'izvještavač'. To su samo dva imena s dugačke liste novinara iz tiskanih medija, koji su prije sloma komunizma u Bugarskoj 1989. godine surađivali sa zloglasnom tajnom službom. Tu se spominju i mnogi visoki dužnosnici Bugarskog novinarskog društva, poznati komentatori i kolumnisti, piše Deutsche Welle.

Ta suradnja medijskih djelatnika s tajnom službom krajnje je problematična, smatra Metodi Andreev, koji je godinama vodio bugarsku komisiju za obradu te dokumentacije: 'Ti ljudi su uvijek radili za svoje vlastite interese. Često se kaže da su samo branili nacionalne interese, no to je glupost!' Dapače, najpoznatiji bugarski stručnjak za medije, profesor Georgi Lozanov kaže: 'Oni su zgriješili dva puta. Prvi put kada su pristali surađivati s tim sustavom. I drugi put danas, kada ne pokazuju nikakvo kajanje.'

Do privatnih medija novcem komunističkog režima?

Zakon o pristupu dokumentaciji komunističke tajne službe, donesen 2006. godine, uređuje postupno otvaranje arhiva iz razdoblja od 1944. do 1991. godine, i to one dokumentacije koja se odnosi na osobe iz javnog života. Najprije su na red došli članovi vlade i parlamenta, a potom i novinari. Kako je utvrđeno, od novinara koji su u to doba bili na ključnim položajima samo je pet do deset posto njih bilo na popisu suradnika tajne službe. No ono što zabrinjava jest to što upravo oni danas dominiraju privatnim medijima.

Dapače, mnogi se pitaju nisu li oni nakon sloma komunizma te komercijalne medije osnovali upravo po nalogu svog bivšeg poslodavca? Ili barem novcem koji potječe iz blagajne komunističkog režima? I profesor Georgi Lozanov smatra tu situaciju problematičnom: 'Tajna služba danas više ne postoji, ali njezini predstavnici sjede na ključnim položajima.'

'Bugar nije spreman poštovati zakon'

I današnji bugarski predsjednik Georgi Parvanov je bio suradnik komunističke tajne službe, isto kao i na stotine parlamentarnih zastupnika i deseci ministara u vladama nakon rušenja komunizma. Čak i u današnjoj vladi sjede dva ministra s neslavnom prošlošću. To nije zabranjeno nikakvim zakonom, jer objavljivanje dokumentacije tajne službe nije povezano i s kažnjavanjem. Kao opravdanje se navodi da se radilo o drugim vremenima te da su ti ljudi tada radili 'u službi nacionalne sigurnosti i državnog interesa'.

Metodi Andreev jedinu mogućnost vidi u tome da građani sami kazne bivše špijune bojkotom njihovih medija. No ne vjeruje da će do toga stvarno i doći: 'Bugar to nije sposoban provesti. On nije sposoban i spreman čak ni na poštivanje zakona. Zato su ti ljudi u Bugarskoj jaki, oni spadaju u elitu i raspolažu velikim medijskim i financijskim potencijalom.'