No iza ovog jednostavnog čina glasanja krije se složen i specifičan sustav temeljen na neizravnom pravu glasa i uključuje nešto što se naziva Elektorski kolegij.

U ovom članku analiziramo kako funkcioniraju američki predsjednički izbori te ključne korake u ovom za Europljane pomalo kompliciranom procesu.

Proces izbora - daleko od jednostavnog

Pravo glasa je temeljni stup demokracije u Sjedinjenim Državama. U teoriji svi građani stariji od 18 godina imaju pravo birati predsjednika, ali praksa glasanja daleko je od jednostavne. Mnogi izazovi, poput ograničenja u registraciji birača, glasanja u odsutnosti ili prijevremenog glasanja, otežavaju taj proces za mnoge građane.

Naime pravila glasanja razlikuju se od države do države, a u nekim slučajevima čak i od okruga do okruga. Ova decentralizacija dovodi do razlika u načinu odvijanja tog procesa, ali i do različitih izazova s kojima se birači suočavaju.

Unatoč ovim izazovima, pravo glasa ostaje ključna građanska dužnost i privilegija u SAD-u. Glasanjem građani sudjeluju u odlučivanju o tome tko će voditi njihovu državu i donositi odluke koje će utjecati na njihovu svakodnevicu.

Osim izbora predsjednika, Amerikanci glasaju za članove Kongresa te o raznim lokalnim pitanjima, a time izravno oblikuju svoj politički pejzaž.

Decentralizirani sustav glasanja

Jedna od ključnih karakteristika američkih izbora je decentralizacija. Naime izbori se ne provode na nacionalnoj razini, već su za provođenje odgovorne pojedine savezne države i lokalne vlasti. Stoga svaka država postavlja svoja pravila o registraciji birača, rokovima za prijavu i procedurama glasanja u odsutnosti.

Primjerice, neka mjesta omogućuju prijevremeno osobno glasanje bez potrebe za posebnim opravdanjem, a druge zahtijevaju posebno odobrenje za glasanje poštom.

Ovakav sustav omogućuje prilagodbu izbornog procesa lokalnim potrebama, no također dovodi do značajnih razlika i nejednakosti.

Naprimjer, dok neke države olakšavaju taj proces biračima, omogućujući jednostavno registriranje putem interneta i besplatne usluge pošte za glasačke listiće, druge postavljaju strože uvjete za glasanje u odsutnosti ili osobno glasanje, stoga nije svima omogućeno da učine to po istim pravilima i procedurama, što može utjecati i na rezultate.

Elektorski kolegij: Kako funkcionira?

Američki predsjednički izbori se, za razliku od mnogih drugih demokracija, ne temelje isključivo na glasanju naroda. Umjesto toga, izbori su neizravni te 538 elektora, izabranih u Elektorski kolegij, bira predsjednika.

Svaka savezna država ima određeni broj elektora, proporcionalan njezinom broju stanovnika i predstavništvu u Kongresu. Naprimjer, Teksas, zbog svog velikog stanovništva, ima 40 elektorskih glasova, a manja država poput Montane ima ih samo četiri. Predsjednički kandidat mora dobiti najmanje 270 od 538 elektorskih glasova kako bi dobio priliku useliti se u Bijelu kuću.

Dakle, iako građani tehnički glasaju za predsjedničkog kandidata, oni zapravo biraju elektore koji će glasati u njihovo ime. U većini saveznih država vrijedi sustav 'pobjednik uzima sve', što znači da kandidat koji osvoji većinu glasova u toj državi dobiva sve njezine elektorske glasove.

Međutim Maine i Nebraska koriste proporcionalni sustav, stoga se u tim saveznim državama elektorski glasovi raspodjeljuju prema rezultatima po kongresnim okruzima.

Ovakav izborni sustav povremeno dovodi do situacija u kojima kandidat može osvojiti većinu glasova birača, a ipak izgubiti izbore zbog nedovoljnog broja elektorskih glasova.

To se dogodilo na američkim izborima 2000. godine, kada je George W. Bush pobijedio Ala Gorea. Isti scenarij uslijedio je 2016. godine, kada je Donald Trump pobijedio Hillary Clinton, iako su obojica osvojila manje glasova na nacionalnoj razini.

Kako izgledaju američki izbori: Od pošte do birališta

Proces glasanja u Sjedinjenim Državama počinje nekoliko tjedana prije službenog dana izbora. Prijevremeno glasanje dopušteno je u većini saveznih država, uključujući ono putem pošte ili osobno glasanje u posebnim izbornim centrima.

Ova opcija postala je popularna posljednjih godina, posebno tijekom pandemije bolesti COVID-19, kada su milijuni birača iskoristili mogućnost glasanja u odsutnosti da bi izbjegli gužve na biralištima.

Prema podacima iz 2020. godine, 66,4 milijuna birača glasalo je poštom, što je značajan porast u odnosu na prethodne izborne cikluse.

Međutim, iako je ova metoda tradicionalna i sigurna, tadašnji predsjednik Trump optuživao je glasanje poštom za 'prijevaru', što je izazvalo kontroverze i duboko podijelilo američku javnost. Unatoč mnoštvu optužbi, istraživanja su pokazala da su prijevare vezane uz glasanje poštom iznimno rijetke.

Izborni dan: Prebrojavanje glasova i prvi rezultati

Biračka mjesta diljem SAD-a otvorit će se između 5 i 7 sati ujutro, a zatvoriti između 18 i 20 sati, ovisno o vremenskoj zoni. Prebrojavanje glasova počet će čim se birališta zatvore.

Međutim, zbog različitih metoda glasanja (putem pošte i prijevremenog glasanja) rezultati mogu varirati. Štoviše, u nekim državama glasovi poslani poštom mogu se prebrojavati sve do nekoliko dana nakon izbora, ovisno o datumu na poštanskom žigu.

Iako preliminarni rezultati često budu dostupni u noći izbora, službeni rezultati mogu biti poznati tek nekoliko dana ili tjedana kasnije, ovisno o tome koliko glasova treba prebrojiti. Godine 2020. to je bilo osobito istaknuto jer su rezultati u nekim ključnim državama, poput Pennsylvanije i Arizone, bili tijesni i dolazili su postupno i polako. To je tada izazvalo i blagu nervozu među Amerikancima te su sa strepnjom čekali rezultate.

Potvrda rezultata: Od saveznih država do Kongresa

Proces službenog potvrđivanja izbornih rezultata odvija se na razini saveznih država onda kada se prebroje svi glasovi. Državni dužnosnici, najčešće državni tajnici ili guverneri, odgovorni su za ovjeru rezultata izbora te osiguravaju da svi glasovi budu pravilno prebrojeni i da su rezultati valjani.

Ovaj proces može trajati do pet tjedana nakon dana izbora, tijekom takozvanog 'razdoblja sigurne luke'. Krajnji rok za rješavanje svih izbornih nesuglasica i nedoumica je 11. prosinca.

Naime elektori se formalno sastaju prvog utorka nakon druge srijede u prosincu kako bi dali svoje službene glasove za predsjednika. Nakon što se prebroje i svi elektorski glasovi, rezultati se predaju Kongresu i formalno se objavljuju 6. siječnja.

Swing države: Ključ pobjede

Jedan od najvažnijih aspekata američkih izbora su tzv. swing države, odnosno neodlučne savezne države. One su odigrale ključnu ulogu u rezultatima posljednjih nekoliko američkih predsjedničkih izbora. Naime, imaju tendenciju mijenjati političku sklonost između stranaka iz jednog izbornog ciklusa u drugi, stoga su ključne mete kampanja oba kandidata.

Naprimjer, na izborima 2016. i 2020. godine upravo su rezultati u swing državama odlučili ishod predsjedničke utrke. Swing države Pennsylvania, Michigan, Wisconsin, Arizona, Nevada, Sjeverna Karolina i Georgia često su ključno bojište na kojem se odlučuje sudbina kandidata na izborima.

Zbog toga političke kampanje ulažu znatne resurse u pridobivanje birača u ovim državama jer one često mogu odrediti tko će biti sljedeći predsjednik.

Hrvati u SAD-u: Pola milijuna hrvatskih birača

Prema procjenama, u Sjedinjenim Američkim Državama živi oko 1,2 milijuna Hrvata, a to ih čini najvećom skupinom hrvatske dijaspore u svijetu.

Oko 500.000 Hrvata u SAD-u je punoljetno i imaju američko državljanstvo, pa tako imaju i pravo biranja idućeg američkog predsjednika.

Hrvati preko Bare moći će otići na glasanje od 7 ujutro po američkom istočnom vremenu (EST). S obzirom na vremensku razliku između SAD-a i Hrvatske, glasanje za predsjednika počinje u 13 sati po hrvatskom vremenu (CET).

Kada stižu prvi rezultati?

Prvi neslužbeni rezultati izbora obično počinju pristizati oko 2 ujutro sljedećeg dana, odnosno u 8 sati po hrvatskom vremenu. Ovo će biti trenutak u kojem će se početi objavljivati rezultati izlaznih anketa i pristizati broj glasova iz dijelova SAD-a, a službeni rezultati mogu kasniti ovisno o duljini postupaka njihova brojenja, osobito u swing državama.

Elektorski kolegij, swing države i decentralizirani sustav glasanja osiguravaju da taj proces bude jedinstven, iako često izaziva rasprave i nesuglasice.

Ankete: Tko trenutno vodi - Donald Trump ili Kamala Harris?

Trenutno je, prema anketama iz rujna i prve polovice listopada, utrka između Kamale Harris i Donalda Trumpa vrlo tijesna, objavio je Financial Times. Harris vodi na nacionalnoj razini s prednošću od otprilike dva, tri postotna boda u nekim anketama, no situacija u ključnim državama je neizvjesna.

Dok Harris ima blagu prednost u nekoliko važnih swing država, poput Pennsylvanije, Trump vodi u nekim drugim ključnim državama, kao što su Sjeverna Karolina i Florida. U konačnici, ishod izbora mogao bi ovisiti o rezultatu u tim državama.