Koliko god su tijekom godina ukrajinska i ruska strana imale uspjeha, ali i neuspjeha u ratu u Ukrajini, nakon tri godine dojam je da se situacija nije puno promijenila. Uz sporadične ofenzive, Rusija i dalje okupira dio ukrajinskog teritorija, doduše dvostruko manje nego što je imala na početku invazije.

Mišljenje da se na frontu nije promijenilo baš puno toga ne dijeli vojni analitičar Miljenko Ogorec.

'Nisu u pat-poziciji. Naprotiv, Rusija je i dalje u strateškoj ofenzivi, i dalje napreduje. Postoji mogućnost da zauzme strateški važan Pokrovsk, a nakon toga su joj praktički otvoreni svi putevi prema Dnjepru. I u tom kontekstu za sada je situacija vrlo loša za Ukrajinu', kaže za tportal Ogorec.

Ukrajina je u prošloj godini, kako bi imala adut za pregovore, osvojila dio teritorija u Rusiji, točnije u Kurskoj oblasti, no Ogorec smatra da to nije strateški važan prostor.

'I drugo, ako Rusi uspiju ovladati Pokrovskom, imat će dovoljno snage da ih prebace na područje Kurska, a onda je i ta situacija riješena u korist Rusije', poručuje Ogorec.

U protekle tri godine Ukrajina se mogla pouzdati u zapadnu pomoć, prvenstveno u oružju, no promjenom vlasti u Americi to bi moglo biti ugroženo. Ali ni samo zapadno oružje ne može spriječiti napredovanje Rusije.

'Oružje kao oružje je alat. Koristi se kao i svaki alat. Znatno su bitniji ljudi, a vidimo da borbena motivacija Ukrajinaca znatno opada i sve je slabija. To je jednostavno tako i što duže sve to bude trajalo, to će motivacija i borbeni moral biti sve manji', smatra Ogorec.

Početak pregovora

U takvoj situaciji, u kojoj je došlo do zamora ne samo na ukrajinskoj strani, nego i na ruskoj, konačno se ozbiljno spominju mirovni pregovori. Razgovori su već održani u Rijadu između SAD-a i Rusije, no na njih nije bila pozvana Ukrajina.

'Ovo što se događa između Rusije i Amerike ustvari je početak pregovora. Oni su inicirani na neki način. E sad, ovisi o mnogo toga kojim će tempom biti realizirani. Obično pregovori idu tako da imate prvu inicijativnu skupinu, koju najčešće započinju šefovi diplomatskih predstavništava, odnosno šefovi ministarstava vanjskih poslova, kao što je to i bilo. Oni će vjerojatno, ako već i nisu, formirati radne skupine koje intenzivno rade. Te radne skupine su ekspertne, i s jedne i s druge strane, a u pravilu djeluju izvan vidokruga javnosti. One će vjerojatno pripremiti sve tehničke detalje, kao što su mirovni uvjeti, uvjeti sporazuma i sve ostalo. Nakon toga ponovo će se sastati šefovi vanjskih poslova te će dogovoriti sastanak glavnih državnika. I onda će najvjerojatnije doći do sastanka Putina i Trumpa negdje krajem ovog mjeseca ili početkom sljedećega. Nakon toga će se znati puno toga više', kaže nam Ogorec.

Zelenski nema izbora

Ukrajina zasad nije za pregovaračkim stolom s Rusijom. Umjesto toga vodi razgovore sa SAD-om, a Trump od Ukrajinaca traži 50 posto njihovih rijetkih metala. Zelenski je odbio prvu američku ponudu, no posljednjih dana daje naznake da se radi na sporazumu sa SAD-om.

'Zelenski nema previše izbora. Jer ako mu SAD uskrati pomoć, a polako već gasi određene potencijale za nju, on gubi rat u vrlo kratkom razdoblju. Mislim da je svjestan toga. Bez američke pomoći on ne može obraniti svoju zemlju. A Europa nema dovoljno potencijala da bi mu sama mogla pomoći. Tako da u tom segmentu apsolutno nema previše izbora', kaže Ogorec.

Iako su za 2025. analitičari predviđali da bi moglo doći do nekog pomaka na mirovnom planu u Ukrajini, pitanje je može li doći do trajnog mira.

'To je vrlo teško procijeniti. Jedno je mir, jedno je mirovni sporazum, a drugo je prekid vatre. Do prekida vatre će svakako doći, no on je još jako, jako daleko od mira. Ali ako se jednostavno prekine sukob, ako prestanu borbena djelovanja, to ogroman korak naprijed. Nakon toga mogu stupiti pravi mirovni pregovori te uključivati cijeli niz detalja poput demilitariziranih zona, u koje će ući snage sigurnosti', napominje analitičar.

Mirovne snage već su se spominjale kao jedno od rješenja, a zagovarao ih je i sam Zelenski. Odluku o slanju snaga sigurnosti, smatra Ogorec, najvjerojatnije će donijeti Vijeće sigurnosti UN-a i one bi mogle biti nešto slično plavim kacigama, odnosno UNPROFOR-u.

Ukrajina kao novi Cipar

Slično je to hrvatskom iskustvu, no Hrvatska je u relativno kratkom razdoblju uspjela vratiti svoj teritorij. Ogorec nije uvjeren da će se u slučaju Ukrajine to dogoditi tako brzo.

'Nisam siguran da mogu vratiti teritorij u pregovorima. Mislim da bi se otprilike mogla dogoditi situacija poput onoga na Cipru, u Koreji itd. - da imamo sjeverni i južni Cipar, da imamo sjevernu i južnu Koreju. Možda se to neće tako zvati, ali u dugom razdoblju situacija će biti takva. Koji će biti uvjeti i na koji će se način odvijati pregovori... to će biti jako, jako dugačak proces. Međutim bitno je da prestane borbeno djelovanje. To bi bilo najvažnije u ovom trenutku', zaključuje Ogorec.