Na samom početku sjednice premijer Tihomir Orešković se osvrnuo na svoj posjet Njemačkoj te je istaknuo da su 'pojačani odnosi s Njemačkom, a razgovaralo se o investicijama i riječ je o velikom potencijalu'. 'Mislim da smo napravili velik korak i mislim da se o tim temama vrlo jasno i glasno čulo i u njemačkom tisku, zbog čega zahvaljujem i ministru vanjskih i europskih poslova Miri Kovaču, ali i diljem Europe, te sam uvjeren u pozitivne odnose.'

'Mogli ste i čitati o tome da je sastanak malo dulje trajao i da je Angela Merkel podržala naš program', pohvalio se kolegama premijer te istaknuo važnost ispunjavanja mastriških kriterija i poručio da se radi na proračunu koji će biti na dnevnom redu Vlade sljedeći tjedan. 'Najavio sam da ćemo ispuniti kriterije iz Maastrichta, da će se dug smanjivati i da će deficit biti ispod tri posto. To ne znači da ćemo sutra ići na euro - prvo moramo ispuniti kriterije i imat ćemo diskusiju želimo li ići na euro, ali ispuniti kriterije iz Maastrichta je velik uspjeh', poručio je Orešković.

Pod kojim novim uvjetima će vojska moći pomagati policiji na granici?

Jedna od glavnih tema susreta u Njemačkoj bila je i izbjeglička kriza, istaknuo je Orešković te pritom zahvalio ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću za dosadašnji rad na tom polju, rekavši i da smatra da je u Europi prepoznata inicijativa sa susjednim zemljama u načinu nošenja s izbjegličkom krizom, pri čemu je istaknuo važnost komunikacije i koordinacije bez tenzija.

'Predsjednik Tusk je bio kod nas i govorili smo o migrantskoj krizi. Ministru Orepiću bih zahvalio jer nam je Europa dala podršku i ojačala našu inicijativu s državama na ruti i od susjeda čujem pozitivne komentare zbog dobre suradnje. U Grčkoj će se jačati Schengen, kao što je jučer rekao Tusk. Traži se da se taj migrantski val drastično uspori. To ćemo vidjeti za nekoliko tjedana', kazao je Orešković i podsjetio da će u ponedjeljak biti u Bruxellesu na sastanku EU-Turska.

A s obzirom na današnji dnevni red Vlade, na kojemu su i dopune Zakona o nadzoru državne granice te Zakona o obrani, Orešković je podsjetio da i Srbija i Slovenija imaju mogućnost aktivirati vojsku ako bude potrebno.

Riječ je o iznimnim situacijama, a tako će biti i u slučaju Hrvatske i postupat će se isključivo po uputama policije, naglasio je Orepić i, obrazlažući prijedloge dopuna Zakona o nadzoru državne granice, kazao da se njima propisuje da u slučaju kada Ministarstvo unutarnjih poslova kao nadležno tijelo, na temelju analize rizika, zbog velikog pritiska migranata i potencijalnog izbijanja humanitarne krize, procijeni povećanu ugrozu unutarnje sigurnosti te prijetnju sigurnosti državne granice ili to procijeni predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Oružane snage Republike Hrvatske mogu pružiti potporu policiji.

Imajući, naime, u vidu dosege migrantske krize, s kojom se trenutno suočavaju države na tzv. balkanskoj ruti, kao i druge države članice Europske unije, radi što učinkovitije zaštite državne granice Republike Hrvatske, koja je ujedno vanjska granica EU-a, te osiguranja nesmetanog obavljanja poslova koji su u nadležnosti policije, a s ciljem otklanjanja moguće ugroze suvereniteta Republike Hrvatske, ukazuje se potreba pružanja potpore Oružanih snaga Republike Hrvatske u zaštiti državne granice, obrazlaže se u predloženim dopunama zakona.

'Prijedlog dopune Zakona o nadzoru državne granice predstavlja refleksiju situacije u kojoj se nalazimo i konačan prijedlog je da u iznimnim situacijama i prema uputama policije Oružane snage mogu pružiti potporu u zaštiti granice', zaključio je Orepić.

Vlada je na drugu stranu Markova trga poslala i Prijedlog dopuna Zakona o obrani, kojima se propisuje da Oružane snage RH mogu pružati potporu policiji u zaštiti državne granice u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje nadzor državne granice i da odluku o pružanju potpore OSRH policiji donosi Vlada na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost predsjednika/ce RH i vrhovnog zapovjednika OSRH, a ministar obrane Josip Buljević također je istaknuo da bi u tom slučaju 'vojska postupala po naputku policije'.

Iz proračunske zalihe odobreno je 1,6 milijuna kuna Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje za podmirenje troškova vezanih za zbrinjavanje migranata.

Investicijama do rasta uz analizu poreznog sustava

Vlada je usvojila i Nacrt prijedloga zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, kojim se podiže razina sigurnosti ulaganja u te fondove, kao i promjene Zakona o porezu na dobit, a ministar financija Zdravko Marić najavio je analizu cjelokupnog poreznog sustava te naglasio da će 'jedine izmjene u poreznom zakonodavstvu biti vezane uz direktive EU-a'.

Ovim se izmjenama u sustav poreza na dobit uvodi direktiva EU-a vezano uz zajednički sustav oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica te se propisuje minimalno opće pravilo protiv zlouporabe kako bi se suzbilo agresivno porezno planiranje.

Marić je također pojasnio da je riječ o pravilima koja se odnose uglavnom na poslovanje velikih multinacionalnih kompanija, koje primjerice svu dobit prebacuju na tvoje tvrtke-kćeri u zemljama s manjim porezima, a potom tu dobit isplaćuju matičnim kompanijama u vidu dividendi.

Vezano uz proces proširivanja Europske unije, 'Hrvatska će nastaviti podupirati, i to posebno s naglaskom na priključivanje BiH', kazao je Kovač obrazlažući kolegama zaključak s hrvatskim prioritetima u djelovanju u institucijama Europske unije tijekom nizozemskog predsjedanja Vijećem EU-a.

'Hrvatska se želi pozicionirati kao aktivna i samosvjesna članica EU-a, a ključni prioriteti pritom su mjere kojima se podržavaju gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, pametne investicije i održivost javnih financija. Želimo i daljnji razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde, s posebnim naglaskom na postizanje europskog odgovora na izbjegličku krizu, ali i pripreme Hrvatske za pristupanje šengenskom području', istaknuo je Kovač.