Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je u utorak Srbiju da se pridruži Europskoj uniji usklađujući svoju vanjsku politiku i reforme s vrijednostima i načelima EU-a, te obećala potporu gospodarskom rastu zapadnog Balkana vrijednu 30 milijardi eura
"Proširenje EU u vrhu je njezine agende, a nadam se i uvjerena sam da ćete iskoristiti ovaj trenutak da nam se priključite, uključujući usklađivanje vanjske politike, jer trebamo dijeliti iste vrijednosti i načela", rekla je Von der Leyen na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji poslije sastanka u četiri oka s predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Srbija je, od početka ruske invazije na Ukrajinu podržala deklaraciju pri UN-u kojom se osuđuje agresija i podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali se odbija pridružiti međunarodnim sankcijama EU-a i većine zemalja svijeta Rusiji.
Von der Leyen je današnji razgovor s Vučićem ocijenila kao "odličan", a stajalište Bruxellesa o proširenju istaknula kao "prvu poruku" u vremenu globalne turbulencije u kojoj EU želi kroz partnerstvo "ojačati stabilnost kontinenta".
Podsjećajući na geopolitičke promjene izazvane ratom u Ukrajini i proširenje kao važnu temu EU-a, predsjednica EK istaknula je da zemlje kandidati moraju uskladiti svoje politike s EU. "Ovo je dvostran proces, moramo svi uraditi svoje domaće zadaće kako bismo imali realan proces proširenja. Sada imamo zamah koji trebamo iskoristiti i napraviti korak naprijed", rekla je ona.
vezane vijesti
EU želi biti i ekonomski bliža s regijom, istaknula je Von der Leyen dodavši da Bruxelles već ima investicijski plan za zapadni Balkan od 30 milijardi eura.
Prvi korak u tom planu je stvaranje jedinstvenog tržišta kojim bi se, otvaranjem regionalnih poduzeća i gospodarstava, pridonijelo povećanju regionalnog BDP-a za 10 posto.
Drugi korak je uspostava jednakih pravila, za što su potrebne reforme. "Ako ih budete proveli, mi ćemo doći s investicijama u energetici, infrastrukturi, obrazovanju, a taj paket podrazumijeva i reformu pravosuđa i provođenje reformi u medijima", rekla je dodavši da novi paket i plan rasta uključuje šest milijardi eura za zapadni Balkan, koji će pospješiti gospodarstvo i stvoriti nova radna mjesta i da je to "prava ponuda i u pravom trenutku".
Normalizacija s Kosovom
Paket ekonomske pomoći vezan uz Srbiju podrazumijeva i normalizaciju odnosa s Kosovom, rekla je predsjednica EK, naglasivši da je nasilni napad prošlog mjeseca u Banjskoj na sjeveru Kosova "potpuno neprihvatljiv", te da počinitelji moraju snositi svu odgovornost.
Nakon 24. rujna, kada je oko 30 naoružanih Srba upalo u selo Banjska na većinski srpskom sjeveru Kosova, kada su u pucnjavi ubijeni jedan kosovski policajac i trojica napadača, napetosti između Beograda i Prištine u već blokiranom dijalogu su porasle.
Von der Leyen je istaknula i obvezu Prištine u formiranju Zajednice srpskih općina na Kosovu, te istaknula obvezu Srbije da počne primjenu Ohridskog sporazuma o normalizaciji, koji su prihvatile obje strane.
"Pravo mjesto za dijalog je uz posredovanje EU, ali još je važnije što je za obje strane to put ka EU", neophodan uvjet za njihov europski put, poručila je predsjednica EK-a.
Ona je posebno istaknula obvezu provođenja Ohridskog sporazuma, koji uključuju priznanje dokumenata i institucija Kosova, a s druge strane obvezu vlasti u Prištini da formiraju Zajednicu srpskih općina.
Predsjednik Vučić u prvi plan je stavio ekonomsku suradnju Srbije i EU, naglašavajući da je Unija "uvjerljivo prvi ekonomski partner" s kojim ima dvije trećine izvoza robe, dok su 610 najvećih investitora članice EU-a i njihova ulaganja čine 58,4 posto ukupnih izravnih investicija u Srbiji.
Očekujemo značajnu financijsku potporu, ako se budemo držali svojih obveza, kroz nepovratna sredstva ali i kroz povoljne kredite, rekao je Vučić.
On je istaknuo brojne zajedničke projekte s EU-om, posebno u infrastrukturi te da je samo ove godine dobiveno 168 milijuna eura nepovratnih sredstava za projekte u energetskoj i transportnoj infrastrukturi.
Dva su velika problema, uz preostale reforme u pravosuđu, Kosovo i sankcije Ruskoj Federaciji, rekao je Vučić, naglasivši da, u pogledu Kosova, "veći dio krivnje" nije na srpskoj strani. Ponovio je da je Srbija za mir i stabilnost u regiji ali da ostaje na svojim pozicijama u pogledu svojih nacionalnih i državnih interesa i ustavnih obaveza, ne spominjući izrijekom priznanje Kosova niti sankcije Rusiji.
