Ovog mjeseca Hamidove grube seljačke ruke počele su krčiti polje s oko 800 stabala šipka u kotaru Arghandab nadomak Kandahara. Pognuo je glavu dok se stoljetni voćnjak, koji su uzgajale generacije njegovih predaka, pretvarao u groblje palih plodova i isječenih trupaca.

'Nema vode, nema ni dobre berbe', rekao je 80-godišnji Hamid, s motornom pilom u ruci, za New York Times. Zbog suše i sve praznijih bunara gotovo je nemoguće navodnjavati nasade cijelu godinu, pa je dio ovogodišnjeg uroda usahnuo. Donedavne vojne aktivnosti talibana pritom nisu bile od pomoći.

Sve više afganistanskih poljoprivrednika okreće se uzgoju opijuma. U kraju ovisnom o vremenskim uvjetima i s nepredvidivim promjenama režima na graničnim prijelazima, ovaj narkotik - osnovna sirovina crnog tržišta, ali i farmaceutskih kompanija - najpouzdaniji je motor lokalne ekonomije. Prema podacima UN-ovog Ureda za droge i kriminal, Afganistan je najveći svjetski izvoznik opijuma, s više od 80 posto globalnog udjela. No ono što se sada događa u Arghandabu, kao i drugdje u Afganistanu, u jeku velikog gospodarskog kolapsa, moglo bi imati ozbiljne neželjene posljedice u vidu proizvodnje i krijumčarenja droge. Mnogi se boje da je ova sezona prvo upozorenje za daleko masovniji uzgoj u budućnosti.

Prije šest godina, UN je upozorio da će se tadašnji rekordni uzgoj maka u Afganistanu pretvoriti u nagli skok broja umrlih ovisnika o heroinu u svijetu. U to doba zabilježen je porast broja umrlih ovisnika u Britaniji i SAD-u.

'Iduće godine vidjet ćete usjeve maka', kaže Mohamed Omar (54), još jedan uzgajivač šipka, dok šeće po svom polju s rukama sklopljenim iza leđa. S trnovite grane ubire zadnji ovosezonski plod: 'Ne preostaje nam ništa drugo.'

Šipak je nacionalni ponos južnog Afganistana, ujedno dragocjen izvozni plod. Poljoprivredne obitelji u kraju kroz koji vijuga rijeka Kandahar označavaju svoje urode kako bi kupci i izvoznici točno znali njihovo porijeklo. Tradicionalno, afganistanski šipak izvozi se u Pakistan, Indiju, a ponekad i u zaljevske zemlje, no nedavne granične restrikcije i zatvaranje zračnih luka od dolaska talibana na vlast prekinuli su trgovinske tokove. Granica s Pakistanom čas je otvorena, a čas zatvorena, što antagonizira afganistanske seljake i kupce u nastojanju da se usklade žetva, prodaja i izvoz.

Lani u listopadu rat je poharao ovaj kraj u jeku žetve, s vladinim snagama i talibanima utaborenim na suprotnim obalama rijeke. Pobunjeničke eksplozivne naprave nanijele su velike štete voćnjacima i poubijale poljoprivrednike koji su smjelo izašli u polja, vodeći računa o svojim stablima. Borbene aktivnosti odsjekle su nekoliko važnih prometnica, žila kucavica od polja do tržnice. Plodovi šipka istrunuli su na granama dok su čekali kraj zračnih napada, minobacačke vatre i rafalne paljbe.

Borbe su konačno prestale u kolovozu, kada je u ruke talibana pao Kandahar, a nakon odlaska američke vojske i cijeli Afganistan. Zemljom je zavladala nesigurnost.

Na pragu osmog desetljeća Levanai Agha cijeli je život, čak i za vrijeme sovjetske invazije, uzgajao šipak. Borio se tada na strani pobunjenika, potom preživio građanski rat i uspon talibana. No ovaj zadnji rat konačno ga je slomio, kaže. Tijekom 2019. zaradio je oko 9300 dolara, lani oko 620, a ove godine niti toliko. Od lanjske berbe poginulo je šestero članova njegove obitelji. Iduće godine, najavljuje, umjesto voćnjaka ondje će biti stabljike maka.

'Očajni smo zbog svega', kaže Agha.

Mnogo godina unazad opijum je po hektaru donosio manju zaradu od šipka. Međutim on nudi financijsku sigurnost. Opijum može duže odolijevati nepovoljnim vremenskim uvjetima i treba mu manje vode. Usto, prodaja i distribucija ovise o 'domaćim' krijumčarima, što znači da zatvorene granice više neće biti problem.

'Poljoprivrednici su racionalna bića', kaže David Mansfield, stručnjak za nezakonite ekonomske aktivnosti. 'Oni uviđaju povećane rizike uzgoja šipka.'

Čini se kao da su Agha, ali i sam Arghandab, konačno poraženi. Bunari trebaju biti produbljeni, voćnjaci očišćeni od improviziranih eksplozivnih naprava. Pojedini poljoprivrednici pustili su na zemlju stada ovaca kako bi aktivirala eksplozive ili su za to angažirali lokalne, priučene pirotehničare.

Trgovac Hamidullah (35) posljednjih deset godina kupuje šipak iz Arghandaba i šalje ga prvo u Kandahar, a onda i dalje. 'Ako se ništa ne promijeni, bojimo se da u idućih nekoliko godina više neće biti stabala šipka', rekao je.

Iako je to nekoć bilo nezamislivo, Omar je posljednjih godina na osnovnim troškovima, poput goriva za sustav navodnjavanja i naknada za nadničare, izgubio tisuće dolara.

Za vrijeme prvog talibanskog režima u Afganistanu bilo je nekoliko mlakih pokušaja ograničavanja proizvodnje opijuma prije konačne zabrane, proglašene iz vjerskih razloga krajem 90-ih. No nakon američke invazije talibani su upravo uzgojem opijumskog maka financirali pobunu protiv prve svjetske vojne sile.

Talibani u Arghandabu dali su zeleno svjetlo poljoprivrednicima za uzgoj maka, kažu mještani. Zarada možda i neće biti velika prvih nekoliko godina, no bude li uzgoj neometan, mogu se očekivati izdašni dugoročni prinosi. Iako su talibani na početku vladavine izrazili namjeru da zabrane proizvodnju opijuma, njihov glasnogovornik Zabihullah Mudžahid u nedavnom intervjuu rekao je da ne postoji plan da se takvoj praksi stane na kraj.

'Naši ljudi suočeni su s ekonomskom krizom i ne bi bilo dobro da im uskratimo jedini izvor prihoda', kazao je Mudžahid.

Uzgoj maka u Afganistanu posljednjih nekoliko godina kontinuirano raste, unatoč milijardama američkih dolara uloženih u borbu protiv droge. UN je izvijestio da su se afganistanska polja maka lani prostirala na oko 224.000 hektara, što je 37 posto više nego godinu ranije.

'Sramotno je to, znamo, ali jednostavno smo prisiljeni. Što nam drugo preostaje?' pita Omar, stojeći nedaleko od Aghe, koji čisti tlo od trulih plodova šipka. 'Svi već sijeku stabla.'