'Trenutačno instrumentaliziranje ove afere za političke obračune je bespredmetno, jer su sve političke stranke imale 20 godina da profesionaliziraju sigurnosno-obavještajni sustav i jednako tako da uspostave efikasan nadzor nad radom policije i SOA-e, no to nijedna opcija nije učinila na efikasan način. Umjesto toga vidimo da je u zadnjih šest godina taj nadzor sve slabiji, a nadzoru koji je postojao nije se omogućio ključni nadzor nad OTC-om', kazala je programska voditeljica Centra za mirovne studije Sandra Benčić

Vrijeme je, smatraju u CMS-u, da se konačno ojača građanski nadzor sigurnosno-obavještajnog aparata.

'Mi nemamo ništa protiv toga da sigurnosne službe i policija imaju velike ovlasti jer su im potrebne da bi mogle obavljati svoj posao, međutim ključno je da onaj tko ima velike ovlasti ima i veliki nadzor. Danas, nažalost, nije tako. Zbog toga je nužna uspostava neovisnog nadzora koji će birati građani, a ne pod ingerencijom politike. Jedino se tako može vratiti povjerenje građana u sustav', kazao je stručnjak za telekomunikacije i sudski vještak za tehniku i metodologiju prisluškivanja Đuro Lubura.

Stoga u CMS-u predlažu izradu posebnog zakona o građanskom nadzoru nad mjerama tajnog prikupljanja podataka koje provode sigurnosno-obavještajne agencije i policija, a njime bi se definirale i nove ovlasti i način izbora već postojećeg Vijeća za građanski nadzor.

'To vijeće bilo bi apsolutno neovisno i imalo bi otvorena vrata za ulazak i u agencije i u policiju te bi imalo pravo komunicirati s javnošću kad to interesi nacionalne sigurnosti dozvoljavaju. Osim toga, smatramo da je došao kraj tome da članove tog vijeća biraju zastupnici te želimo da izbor napravi Savjet za razvoj civilnog društva, hibridno tijelo između Vlade i udruga civilnog društva u kojem ne sjede političari. To je jedina garancija da će Vijeće biti neovisno i nepristrano', kazao je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije.

Osim toga, u CMS-u smatraju da je i vrijeme da se saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost otvori za vanjske članove tog odbora, ali i da se prekine s praksom da ministar unutarnjih poslova ujedno obavlja funkciju člana Vlade zaduženog za nacionalnu sigurnost.

Među CMS-ovim prijedlozima našao se i onaj prema kojem bi mjere iz ispisa telefonskih brojeva morale ići uz suglasnost suda, što bi se sudeći prema ovotjednim izjavama oporbe i vladajućih moglo i usvojiti.

Takav stav vladajućih potvrdio je i SDP-ov Igor Dragovan, koji se slaže s tim da treba unaprijediti nadzor nad SOA-om i policijom.

'Moje osnovno mišljenje je da prikupljanje podataka o prometu, kolokvijalno nazvano izlisti, isto tako treba ići pod nadzor. Prije svega da se trebaju dobivati na zahtjev suda i da je za dobivanje izlista obavezan sudski nalog, kao što je slučaj s drugim mjerama. To je već jedna stepenica. Podsjetit ćemo da je SDP u tom pravcu i predlagao određena zakonska rješenja u prošlom mandatu, koja su bila odbačena. Prilikom donošenja zakona 2006. bila je ozbiljna polemika tada vladajućih o tome da izbace građanski nadzor iz toga. On je jedva sačuvan, barem što se tiče sigurnosno-obavještajne službe. Nema nikakvih razloga da vrlo ozbiljno ne otvorimo priču i ne idemo u tu vrstu promjena i omogućimo dodatni nadzor, jer bi se time mogućnost za zlouporabu smanjila na najmanju moguću mjeru', kazao je Dragovan.

S izmjenama u nadzoru složio se i HDZ-ov Tomislav Čuljak. 'Trebalo bi razmotriti tu mogućnost i radi naše javnosti, jer bi možda, ukoliko bismo imali građanski nadzor, povjerenje u cijeli sustav nacionalne sigurnosti bilo puno veće. Znamo da postoji Vijeće za građanski nadzor koje nadzire obavještajne službe i vidimo da je u tom slučaju percepcija oko nadzora ipak bolja nego kada se radi o policiji. Vjerujem da će ipak trebati uvesti neku vrstu nadzora i nad onim što radi policija', kazao je Čuljak.