"Država se 'kupa' u novcima, banke i poduzetnici 'plivaju' u novcima, a to sve financiraju građani koje inflacija ubija iz dana u dan", upozorila je Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) u Hrvatskom saboru tražeći stanku.

Navela je i da danas 750 000 građana tj. 20 posto njih živi na rubu granice siromaštva.

Rekla je i da su prihodi u prvih pola godine 30 posto veći nego prošle godine pri čemu je samo prihod od PDV-a veći 18,5 posto, prihod od poreza na dobit 71 posto, a dobit banaka je 72 posto.

"Ove godine će banke od HNB-a na ime kamata dobiti 460 milijuna eura", rekla je.

Natalija Martinčević (Narodna stranka - reformisti) smatra kako prijedlog rebalansa proračuna potvrđuje sve loše politike vlade jer uopće nema razvojnih strateških projekata, podbacujemo u iskoristivosti srestava EU pomoći te vlada nije započela niti jednu jedinu reformu.

Upitala je i zašto u rebalansu nije predviđena isplata 13. mirovine upozorivši kako je 2016. prosječna mirovina iznosila 43 posto posto prosječne plaće a danas iznosi samo 35 posto plaće.

"Mirovine u mandatima Andreja Plenkovića pale su realno za 20 posto", rekla je. Upozorila je i kako imamo drugu najvišu stopu inflacije u Europi a troškovi režije i hrana porasli su 20 posto zbog čega velika većina umirovljenika živi na granici ili ispod granice siromaštva.

Zatražila je da se izmjeni rebalans proračuna kako bi se u njega stavila isplata 13. mirovine do kraja ove godine.

I Daniel Spajić (Domovinski pokret) upozorio je da radnik kada ide u mirovinu mora čekati 11 mjeseci da dobije novac, a ako ju ide uzeti iz 2. stupa onda čeka još dodatnih dva mjeseca. "Nitko ne pita te ljude kako žive 11 mjeseci. Jesu li mogli od svojih crkavica koje su imali od plaća uštedjeti toliko novca da mogu dočekati prvu uplatu iz mirovinskih fondova", upitao je.

SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić upozorio je da vlada deficit i javni dug smanjuje "na grbači" umirovljenika i radnika. Naveo je i kako Vladi nije palo na pamet promijeniti izračun mirovina kako bi se u izračunu uzeo najpovoljniji faktor ili da oporezuje ekstraprofite poslovnih banaka.

I Katarina Peović (radnička fronta) upozorila je kako najnoviji podatak Eurostata pokazuju da imamo "superhikovski porezni sustav" jer se proračun najvećim dijelom puni najregresivnijim tipom poreza - PDV-om, kojeg plaćaju svi a istovremeno najslabije oporezujemo bogatstvo i imovinu. "Naša zemlja je porezna oaza za bogataše a porezna tamnica za sirotinju", kazala je.

Emil Daus (IDS) upozorio je kako je od osamostaljenja zemlje, osim nekoliko ozitivnih bljeskova, proračun stalno u minusu a ništa dobro po tom pitanju nije učinila ni ova vlada.

Naveo je i kako se u prijedlogu rebalansa vidi kako se od svibnja, kada je bio zadnji rebalans, rashodi skočili 1,23 milijarde eura a prihodi manje tj. 1,1 milijardu.

Za razliku od oporbe HDZ-ova Grozdana Perić rekla je da se državne financije dobro vode te odbacila oporbene primjedbe da proračun nije razvojan i socijalno osjetljiv.

Istaknula je da je rebalansom proračuna gospodarski rast projiciran na 2,8 posto, tj. više nego u početku te više od četiri puta u odnosu na prosjek EU.

Navela je i kako se rebalansom želi usporiti inflacija, očuvati društvena kohezija te je predviđen i 5. paket mjera kojim se štite građani i gospodarstvo od rasta cijena.

Perić je podsjetila i da su od 2016. do 2023. za 53 posto povećane prosječne mirovine a realno za 19,5 posto.