Vučić je novinarima, u povodu tvrdnji izvjestitelja Europskog parlamenta Jelka Kacina da u regiji postoje nova saznanja o političkoj pozadini ubojstva Zorana Đinđića, rekao da neće kometirati Kacinove izjave, naglasivši da će 'država raditi svoj posao'.

'Ne bih komentirao izjave Kacina, a naš posao je, bez obzira na nečiju izjavu, da svoj posao radimo i da, gdje god postoji bilo kakav pokazatelj, osnova sumnje da se krije nekakav zločin ili da se pronalaze nekakvi novi papiri ili bilo što, svoj posao obavimo i završimo ga do kraja', rekao je Vučić.

Kacin je ranije u razgovoru za novosadski Dnevnik izjavio kako je obaviješten o da izvan Srbije postoji dodatna dokumentacija u vezi s pozadinom atentata na Đinđića i da 'taj odgovor Srbija mora dati prije svega zbog sebe, a ne zbog zahtjeva EU'.

Đinđić, kojega se smatra prvim demokratski izabranim srbijanskim premijerom, ubijen je u dvorištu zgrade vlade 12. ožujka 2003. godine, nakon što je poslije sloma režima Slobodana Miloševića u listopadu 2000. preuzeo izvršnu vlast kao vođa koalicije Demokratske oporbe Srbije (DOS) i započeo društvene i političke reforme.

Za ubojstvo Đinđića pravomoćno je osuđena skupina zavjerenika među kojima su bili nekadašnji zapovjednik postrojbe za specijalne operacije MUP-a Srbije (JSO) Milorad Ulemek Legija, pripadnik te postrojbe i neposredni egzekutor Zvjezdan Jovanović te pripadnici kriminalnog zemunskog klana.

Politička pozadina atentata na prvog srbijanskog demokratskog premijera, unatoč brojnim dosadašnjim zahtjevima obitelji, građanskih udruga i civilnog sektora, nije međutim još uvijek razjašnjena.