Ratni gradonačelnik Trebinja Božidar Vučurević izjavio je u ponedjeljak kako je 'baš dobro' što je uhićen u Srbiji jer će imati priliku dokazati kako nije odgovoran za ratne zločine počinjene na području Dubrovnika.

U izjavi što ju je telefonom dao bosanskohercegovačkoj državnoj televiziji BHT 1, Vučurević je potvrdio kako je nakon uhićenja na graničnom prijelazu Mali Zvornik priveden istražnom sucu u Šapcu koji treba odlučiti o mogućem određivanju pritvora zbog tjeralice koju je za njim raspisala Hrvatska.

'Nema problema, baš fino da raščistimo sve te stvari i razmrsimo te dubrovačke laži', kazao je Vučurević, dodajući kako su optužbe protiv njega 'insinuirali srbomsrci'.'Imam se ja čime braniti', poručio je Vučurević.

Srpska demokratska stranka (SDS) čiji je Vučurević jedan od utemeljitelja zajedno s Radovanom Karadžićem, u ponedjeljak je zatražila da se ratnog načelnika Trebinja odmah pusti na slobodu. U priopćenju te stranke stoji kako su stvarni ratni zločinci osobe poput hrvatskog branitelja Tihomira Purde i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka koji je po srbijanskoj tjeralici uhićen u Beču.

SDS je zatražio od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se odmah angažira kod srbijanskih vlasti kako bi se Vučurevića pustilo iz pritvora i spriječilo njegovo izručenje Hrvatskoj.

Vučurović je, kako se navodi, uhićen u ponedjeljak oko 13 sati na prijelazu Karakaj između Zvornika (BiH) i Malog Zvornika (Srbija), a o njegovu zadržavanju u pritvoru odlučit će nadležni sud u Malom Zvorniku.

Srbijanski mediji pišu kako je Vučurević uhićen po međunarodnoj tjeralici što ju je raspisala Hrvatska te odmah po uhićenju prevezen u policijsku postaju u Malom Zvorniku. Vučurević se prema optužnici u Hrvatskoj tereti za bombardiranje Dubrovnika početkom devedesetih godina, u vrijeme kada je bio na dužnosti gradonačelnika Trebinja.

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je u listopadu 2008. optužnicu protiv Vučurevića zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva dubrovačkog područja i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika između 1991. i 1995.

Navodeći samo inicijale, državno odvjetništvo RH na svojoj je internetskoj stranici objavilo da je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo optužnicu protiv državljanina Bosne i Hercegovine B. V. (1936.) zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva zajedno s kaznenim djelom uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika.

Kao predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik 'Srpske autonomne oblasti Hercegovine', predsjednik kriznog stožera i ratnog stožera općine Trebinje te predsjednik ratnog predsjedništva općine Trebinje, okrivljenik je tijekom 1991. pa do 29. listopada 1995., djelujući individualno i u suradnji s Radovanom Karadžićem, planirao, poticao, naložio i na drugi način pomogao u provođenju ideje stvaranja velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Republike Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva.

Tereti ga se da je u rujnu 1991. na području općine Trebinje naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA, koje su 1. listopada 1991. s područja Hercegovine i Crne Gore napale Republiku Hrvatsku. Te su jedinice do 26. listopada 1991. privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona, a grad Dubrovnik držale u potpunoj blokadi. U napadima su postupali protivno odredbama međunarodnih konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i pljačkali gospodarske objekte i imovinu civila a ljude vodili u logore Morinje i Bileća.

Uz to, bezobzirno su granatirali povijesnu jezgru dubrovačkog starog grada, spomenik nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a, nanoseći golemu štetu spomenicima kulture unutar zidina.

Nakon 26. listopada 1992., odnosno povlačenja JNA s okupiranog područja, imajući potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama tzv. SAO Istočna Hercegovina, okrivljeni B. V. je zajedno sa zapovjedništvom Hercegovačkog korpusa naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika, gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995., pri čemu je ubijeno sedmero civila a jedanaestero ih je teško ranjeno te je nanesena materijalna šteta, priopćilo je državno odvjetništvo 2008. u povodu podizanja optužnice.