'Postoje za to znanstveni dokazi, genski podaci iz prirode. Šišmiš i pangolin neke su od životinja koje su nositelji virusa, no ovdje nije slučaj taj virus direktno iz tih životinja prešao na čovjeka, nego se sumnja u jednog medijatora koji još nije otkriven', rekao je Oliver Vugrek u RTL Direktu.

Vugrek kaže kako nije nužno da se pojede životinja te da virus najvjerojatnije napada kroz sluznicu nosa.

'Kunopas je jedan od mogućih nositelja. Puno se toga uzgaja u Kini, ali nije još izoliran genom virusa iz kunopsa', komentirao je Vugrek.

Vugrek je vodio tim koji je 'pročitao' genom koronovirusa u Hrvatskoj te tako otkrio otkud je u našu zemlju virus stigao.

'Možemo reći da nije direktno došao iz Kine, što je iz epidemioloških razloga bitno. Od 21 uzorka koje smo analizirali, većina je stigla iz sjeverne Italije i Austrije', rekao je Vugrek.

Rekao je kako je trenutno oko 12.000 genoma virusa u svijetu analizirano iz raznih zemalja, a zaraženih je tri i pol milijuna.

'Da tako kažem, najzanimljivije bi bilo analizirati viruse iz mrtvih slučaja i vidjeti koje su poveznice koje odgovaraju tijeku bolesti, moramo imati puno veću sliku. Na nekom smo putu, ali premalo podataka još uvijek imamo', kaže Vugrek.

Rekao je kako moramo proširiti naša istraživanja da nađemo faktore podložnosti na razne ishode virusne infekcije.

Vugrek kaže kako prema svjetskim stručnjacima, 12 do 18 mjeseci je period za razvoj cjepiva.

Broj stvarno zaraženih sigurno je puno veći od službenog.

'Nemamo te podatke. Ako bismo počeli s testiranjem na antitijela, mogli bismo zaključiti pravi broj. Test na antitijela tu je od prošgog tjedna. Njemačka želi testirati tri milijuna ljudi tjedno. Nadam se da će doći ti testovi i do nas', rekao je Vugrek.

Hoće li toplo vrijeme 'ubiti' virus?

'Sasvim sigurno ga neće potpuno uništiti, ali će se zaraza usporiti, jednostavno zbog načina transfera virusa i aerosola koji puno brže ispari', objasnio je Vugrek.