Crnogorski predsjednik Filip Vujanović izjavio je za sarajevski tisak od petka kako je, nakon nedavnog zagrebačkog summita procesa Brdo-Brijuni, uvjeren da će njegova zemlja dobiti pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u, ocijenivši kako će time biti dostignut važan strateški cilj
Vujanović je, u intervjuu kojega je u petak objavio sarajevski 'Dnevni avaz', kazao kako je iznimno značajno to što je potpredsjednik SAD Joe Biden u Zagrebu jasno iznio razloge zbog kojih njegova zemlja daje potporu članstvu Crne Gore u NATO.
'Nakon ovoga možemo s mnogo više izvjesnosti prognozirati da će u narednih pet-šest dana, dakle 1. prosinca, Crna Gora imati potvrdu onoga što je višegodišnji napor i strateška potreba', kazao je Vujanović.
Crna Gora i ranije je očekivala kako će pozivnicu za članstvo u NATO-u dobiti na sastanku ministara vanjskih poslova država-članica alijanse, koji je najavljen za 1. i 2. prosinca.
No, Rusija je proteklih tjedana počela s otvorenim miješanjem u taj proces pozvavši vladu u Podgorici da odustane od članstva u NATO-u, uz ocjenu kako bi u protivnome zbog daljeg širenja NATO-a došlo do narušavanja vojno-političke ravnoteže.
Vujanović je pak ocijenio kako je ključno što o svemu misle SAD. 'Izvjesno je da SAD kao najmoćniji član NATO-a iskazuju stajalište koje će nam pomoći da 1. prosinca dobijemo pozivnicu za NATO', istaknuo je crnogorski predsjednik.
Dodao je kako njegova zemlja želi trajno doprinositi stabilnosti u regiji, a kao značajan korak u tom pravcu spomenuo je okončanje postupka ratifikacije ugovora o granici s Bosnom i Hercegovinom.
Zastupnički dom parlamenta BiH taj je ugovor već ratificirao, a ostalo je da to početkom prosinca obavi i Dom naroda. Uz ratifikaciju u crnogorskom parlamentu time bi Crna Gora i BiH postale prve dvije države na području bivše Jugoslavije koje su riješile ovo pitanje.
'To je dobar primjer za sve zemlje bivše Jugoslavije i regije da pitanje granica rješavaju kroz otvoreni dijalog, bez međunarodnog posredovanja', zaključio je Vujanović.
Ratificiranje sporazuma o granici s Crnom Gorom u BiH su ranije ove godine doveli u pitanje neki bošnjački krugovi, koji su spornim smatrali područje Sutorine između Herceg-Novog i Prevlake.
U BiH je mjesecima vođena kampanja kojom se željelo dokazati kako je to povijesno bosanskohercegovački teritorij, no ti su zahtjevi odbačeni uz ocjenu kako za to nema pravnih argumenata.
