"Svjedočimo izmjenama prostornoga plana koje sam načelnik inicira ne bi li se omogućilo ispunjenje želje bivšem ministru Paladini“, rekla je Vukovac u saborskoj raspravi o Izvješću o poslovanju slobodnih zona u 2022.

Navela je kako se radi o području čiji je vlasnik bio IGH i kako je kasnije bivši direktor IGH i bivši ministar Paladina postao vlasnik poslovno-poduzetničke zone „na čudnovat način“.

„Danas se rade izmjene ne bi li se bivšem ministru omogućilo postavljanje solarnih polja u toj zoni“, ustvrdila je zastupnica koja načelno nema ništa protiv takvih projekata, ali ne može, kaže, podržati da se koristiti „trenutno poljoprivredno zemljište, nekih 80-ak hektara“ za postavljanje solarnih polja dok Slavonija „vapi za postavljanjem solarnih panela na krovišta samih OPG-ova“.

Kada je riječ o slobodnim zonama, Željko Pavić (SD) drži da bi se zakonskim izmjenama možda moglo urediti da takve zone više i ne postoje.

„Svi koji ulaze u tu zonu ulaze samo da tamo mogu imati robu na koju nisu platili davanja“, kazao je zastupnik i podsjetio da se u trenutku kad ta roba izlazi iz slobodne zone, ako odlazi u Europu plaća PDV, a ako ide izvan europskog područja, PDV se ne naplaćuje.

Naveo je i da puno bogatije zemlje od Hrvatske imaju manje slobodnih zona - Njemačka dvije, Danska i Mađarska po jednu, Italija šest, da je poslovanje u tim zonama kompleksno te da se kod nas samo 28 posto poduzeća u slobodnim zonama bavi proizvodnjom.

Prema Izvješću, na koje zastupnici nisu imali primjedbi, broj slobodnih zona u Hrvatskoj u 2022. se prepolovio, u odnosu na godinu prije. Na kraju 2021. bilo ih je 11, početkom 2022. deset, a na kraju te godine šest. Aktivne su tada bile slobodne zone Zagreb i Luka Rijeka - Škrljevo te slobodne zone luka Rijeka, Pula, Split i Ploče.