Stručnjaci sa sveučilišta u Cambridgeu, Maastrichtu, Hong Kongu i Stanfordu proučili su rječnik 276 ljudi u laboratoriju i socijalne interakcije gotovo 74.000 ljudi na Facebooku i usporedili to s indeksom integriteta za svaku američku državu.

Njihova studija koja će biti objavljena u časopisu Social Psychological and Personality Science pokazala je "trajnu pozitivnu povezanost između profanosti i iskrenosti; vulgarnost je povezana s manje laganja i prijevara na osobnoj razini i s većim integritetom na društvenoj razini".

"Ako filtrirate svoj rječnik kada govorite, vjerojatno ćete filtrirati i sadržaj onoga što govorite. Vjerojatnije je da ćete govoriti ono što drugi žele čuti, a ne ono što mislite", rekao je jedan od autora David Stilwell za Independent.

"Osoba koja ne filtrira jezik, koja psuje, vjerojatnije će reći ono što misli i biti iskrenija", dodao je.

Kada su sudionike u laboratoriju pitali zašto psuju, većina je odgovorila da to radi kako bi izrazila negativne emocije i pravoga sebe.

Profesor Stilwell kazao je da su mjerili "iskrenost niske razine, odnosno svakodnevnu iskrenost" kako bi dobili stvarno i iskreno mišljenje ljudi, a nisu ispitivali "onu vrstu laži koja bi nekoga odvela u zatvor".

I neke ranije studije pokazale su da ima i nešto dobroga u psovanju. Primjerice, lani su znanstvenici sa sveučilišta u Minnestoti dokazali da inteligentniji ljudi više psuju.