Poziv je uslijedio u sklopu kampanje fokusirane na borbu protiv kroničnih nezaraznih bolesti poput raka, dijabetesa te srčanih i plućnih bolesti, sve češćih uzročnika preuranjene smrtnosti među stanovnicima siromašnih zemalja.

Kronične nezarazne bolesti ove će godine biti u središtu pozornosti globalne zdravstvene politike, a glavna rasprava o njima vodit će se u rujnu u sjedištu UN-ove Opće skupštine u New Yorku.

Članovi uprave Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koji su se sastali ovaj tjedan, razgovarali su o načinima pomoću koji će privući pozornost visokih dužnosnika diljem svijeta i iznijeti niz novih naputaka koji će dovesti do smanjenja reklama koje favoriziraju prehrambene proizvode čiji su sastojci štetni za zdravlje, kao i za razvoj djece i mladih.

Timothy Armstrong, koji u sklopu WHO-a promiče zdravi način prehrane uz bavljenje fizičkim aktivnostima, kazao je kako su kronične nezarazne bolesti danas odgovorne za 90 posto preuranjenih smrtnih slučajeva u zemljama s iznimno niskim i srednjim prihodom, u kojima je pretilost sve veći problem.

Od 42 milijuna pretile djece ispod pet godina u svijetu, 35 milijuna živi u siromašnim zemljama, kazao je Armstrong na konferenciji održanoj u Ženevi.

Reklamiranje brze hrane i napitaka bogatih solju, šećerom i zasićenim masnim kiselinama, kao i transmasnim kiselinama, potiče djecu da ih konzumiraju u još većim količinama. Marketinške tvrtke mogle bi se na jednak način založiti za promidžbu zdrave prehrane, smatraju stručnjaci.

Predstavnici 193-ju zemalja članica WHO-a vjeruju da bi, kada je o ovome pitanju riječ, trebalo uspostaviti suradnju s privatnim sektorom, kao i s vladama i civilnim društvom. Oni preporučuju da se pokuša utjecati na učestalost reklamiranja nezdrave prehrane te na način na koji se ona reklamira - primjerice, uz pomoć popularnih likova iz crtića.

Stručnjaci WHO-a kontaktirali su vodeće tvrtke u ovome sektoru - Coca-Colu, meksičku Grupo Bimbo, General Mills, Kellogg, Kraft, McDonald's, Mars, Nestle, Pepsico, Unilever i Svjetsku udrugu oglašivača. Njihovi predstavnici pristali su donijeti smjernice o postupanju kako bi se suočile s tim problemom, te su se obvezale da neće reklamirati nezdrave proizvode djeci mlađoj od 12 godina.

Armstrong smatra da bi o svemu najviše računa trebale voditi vlade koje trebaju odabrati najučinkovitiji način 'nereklamiranja' nezdravih proizvoda. Norveški ministar zdravstva Bjorn-Inge Larsen smatra da vlade imaju niz mogućnosti za provedbu u djelo donesenih prijedloga te da će se nastaviti pritisak na tvrtke da smanje oglašavanje nezdravih proizvoda, među koje, uz nezdravu hranu spadaju i duhan te alkohol.