U zadnjim satima, prije nego što izgori u atmosferi i ostaci se sruše na površinu planeta, trebala bi prikupiti posljednje podatke o atmosferi Saturna i slikati Saturnov blještavi prsten te ih poslati radiovalovima.

'Misija je bila luda, divlja, predivno uspješna i dolazi svome kraju', kazao je prije dva tjedna Curt Niebur, jedan od NASA-inih znanstvenika koji je radio na projektu. Očekuje se da će sonda izgubiti vezu sa Zemljom u 13,55 sati.

Cassini je istraživao Saturn, šesti planet Sunčeva sustava, i njegova 62 mjeseca od 2004. Prikupljao je podatke među ostalim i o Saturnovu mjesecu Enceladusu i njegovoj ledenoj kori.

Cassini omogućio uvid u 'unutrašnjost' Saturna

Posljednjih pet kruženja u orbiti omogućila su znanstvenicima uvid u to kako Saturn izgleda 'iznutra' i snimke visoke rezolucije prstenova i pojedinačne strukture prstenova.

Perma očekivanjima znanstvenika u završnim fazama leta sonda ulazi u dovoljno gustu atmosferu koja zahtijeva  aktiviranje malih raketnih potisnika kako bi održala stabilnost.

Misija poznata pod imenom Cassini-Huygens projekt je koji se odvijao u suradnji američke NASA-e, Europske svemirske agencije i Talijanske svemirske agencije.

U posljednjim mjesecima misije, sonda je uranjala između Saturnovih prstena i kretala se vanjskih rubom atmosfere planeta. Ti manevri ranije su izbjegavani jer je rizik oštećenja letjelice bio prevelik pa su ostavljeni za sami kraj  misije.

Kad su prije nekoliko godina shvatili da će letjelica uskoro ostati bez goriva znanstvenici su željeli okončati misiju na siguran način i bez ometanja mjesečevih ili planetarnog sustava s obzirom na mogućnost života primjerice na mjesecu Enceladeu.

Cassini je lansiran 15. listopada 1997 i nosio je sondu Huygens. Trebalo mu je gotovo sedam godina do Saturnova sustava.

Sondu Huygens izgradila je Europska svemirska agencija i bilo je predviđeno da 'putuje' s Cassinijem kako bi pomogla u istraživanju Saturnova sustava. Cassini je 2005. odbacio Huygensa na jedan od Saturnovih mjeseca Titan. Ta je sonda pomogla znanstvenicima da dobiju bliski uvid u Titana, a njegovo istraživanje bilo je važno je je vrlo nalik Zemlji.

'Ta je misija sama za sebe promijenila način na koji NASA gleda na pitanje potrage za životom, kažu stručnjaci u američkoj svemirskoj agenciji.

'Cassinijeva uloga na  Saturnu bila je da popuni praznine i otkrije nove tajne', kaže umirovljeni znanstvenik James Oberg koji se sada bavi poviješću svemirskih letjelica.

Napravila 300 krugova 

U gotovo 300 krugova oko divovskog plinovitog planeta sonda je otkrila tekući metan na Titanu, slanu vodu na zaleđenom Enceladeu, na kojemu su otkriveni i znakovi hidrotermalne aktivnosti kompatibilne sa životom.

U dalekoj budućnosti Saturn bi mogao, vjeruje Oberg, osigurati izvore vode za projekte kojima se modificira klima na planetima poput Marsa omogućavajući bolje uvjete za ljude na tim planetima.

'Vodu oko Saturna najlakše je transportirati od bilo kojih drugih izvora vode u Sunčevu sustavu', kaže on.

Čitava Cassini-Huygen misija koštala je 3,26 milijarde dolara, od čega je SAD financirao 2,6 milijarde ESA 500 milijuna dolara i Talijanska svemirska agencija 160 milijuna dolara.