Sumirajući posljednjih šest mjeseci, od kada je ta baltička zemlja usvojila zajedničku valutu Europske unije, ministar je posebne komplimente uputio latvijskim kompanijama i potrošačima za uspješnu tranziciju s latsa na euro, piše Al Jazeera Balkans

'To je povijesni događaj za svaku državu, tako da se dobrobiti i potencijalni gubici mogu mjeriti samo u dužem razdoblju. Ipak, trenutno možemo vidjeti samo da je ovo bio pozitivan doprinos latvijskoj ekonomiji. Pozitivne prednosti vidjet će se i kasnije. Ne smiju se odmah mjeriti u dolazećim investicijama i poslovnim aktivnostima, u prvim mjesecima. To se mora promatrati u srednjem roku', ocijenio je Vilks.

Ta baltička zemlja, u kojoj živi blizu dva milijuna ljudi, početkom ove godine postala je 18. članica bloka, čime je u potpunosti izašla iz sjene susjedne Rusije, desetljeće nakon pridruživanja EU-u i NATO-u.

Poboljšan kreditni rejting

'Mislim da svi već mogu vidjeti opipljive koristi, naročito poslovni ljudi, budući da je većina naše vanjske trgovine s EU-om u eurima. Sada svakodnevno uštedimo značajne iznose novca, jer ne moramo konvertirati valute. Također, vidimo pozitivne prednosti u nepostojanju rizika od nekadašnjih velikih oscilacija domaće valute u odnosu na euro. Bitno je napomenuti da se naš kreditni rejting značajno poboljšao', ukazuje Vjaceslavs Dombrovskis, ministar privrede.

Prema državnim podacima, Latvija će uštedjeti gotovo 70 milijuna eura svaki dan zbog izostanka konverzije valute tokom trgovine s partnerima iz EU-a.

Kreditna agencija Standard & Poor's podigla je rejting Latvije u lipnju s BBB na BBB-plus, a isti potez napravila je i agencija Fitch.

Susjedna Litva bit će posljednja od tri baltičke države koja će prihvatiti euro, 1. siječnja 2015. godine, budući da se Estonija pridružila eurozoni 2012. godine.