Na sreću, 'Bible poundersi' i navjestitelji posljednjih dana nisu svojstveni našem podneblju i eteru pa nas uz tmurne prognoze i još tmurnije prizore neba nisu deprimirale i njihove katastrofične najave kakve su se povremeno čule s one strane oceana.

Poplave su počele već u siječnju, uslijedilo je divlje proljeće s čestim olujama, potom smo imali kratko vruće ljeto i konačno neuobičajeno kišovitu i tmurnu jesen. Cijelu godinu tražila se zraka sunca više.

No krenimo kronološki - od mjeseca do mjeseca uz pregled godine koji smo pripremili u suradnji s meteorološkom udrugom Crometeo i njezinim predsjednikom Kristijanom Božarovim

Siječanj poplava

U 2010. ušli smo s obilnim snjegovima i kišama, plimama koje su plavile Dalmaciju, grmljavinskim nevremenima, tučama i pijavicama. U Lici i dolini Neretve početkom mjeseca izlile su se rijeke. Kiša koja se ledila uzrokovala je velike kvarove na dalekovodima u Lici pa su mnoga naselja bila bez struje.

U zrakoplov Croatia Airlinesa koji je 2. siječnja na dolasku iz Rima slijetao u Dubrovnik udario je grom.

U Metkoviću je zbog poplave proglašena elementarna nepogoda.

U Lici je stanovništvo desetak dana bilo odsječeno, a jedino prijevozno sredstvo bio je čamac. Nagomilani led stvoren ledenim kišama rušio je dalekovode pa su mnoga naselja ostala bez struje.

U Dalmaciji je plima poplavila Trogir i Čiovo, a u Puli, Zadru i Dubrovniku bilo je tuče koja je 10. siječnja Dubrovnik prekrila slojem leda debljine i do 15 cm.

U zadnjem tjednu zbog niskih je temperatura u šibenskim školama otkazana nastava.

Snježna veljača

Prvu polovicu veljače u unutrašnjosti je obilježio snijeg, a na Jadranu kiša. U Gospiću je palo 62 cm snijega pa je dva dana kasnije na središnjem trgu napravljen snjegović visok 10, a širok 12 m.

Hrvatska gorska služba spašavanja uspjela je izbaviti zametene planinare na Papuku i Kamešnici, a veliki nanosi snijega na Biokovu su pokrenuli lavine.

Nakon snježne prve polovice veljače, stiglo je zatopljenje i otapanje koje nije preživio ni gospićki snjegović. U Dalmaciji je bilo visokih plima koje su plavile dijelove Zadra i Omiša.

No zimski ugođaj vratio nam se već početkom ožujka. 10. ožujka s ciklonom Vatroslav na Jadran je stigla orkanska bura, a u unutrašnjost obilan snijeg. U Istri je bura prevrtala automobile, rušila prometne znakove i nosila kontejnere, a u Rijeci je podigla krov na jednoj školi.

Na Zavižanu je visina snijega prešla dva metra - 11. ožujka izmjerena su 202 cm, što je bio rekord prošle sezone.

Na području Vrgorca u podrume mnogih kuća prodrle su podzemne vode koje su mirovale više od dvadeset godina. Pod vodom je bilo i 200-tinjak tisuća trsova loze, a slično je bilo i na Imotskom polju.

Ugodniji travanj

Uz duža razdoblja stabilnog i toplog proljetnog vremena u travnju smo ispratili tri ciklone, od kojih je sredinom travnja najizraženija bila Branko koji je gorju ponovno donio zimski ugođaj, a Dalmaciji obilnu kišu. Kiša, bura i zahlađenje zahvatili su Jadran 11. travnja. Pod vodom su bili brojni vinogradi, voćnjaci i jagode u vrgoračkim poljima. Posljednji travanjski dani bili su stabilniji i vrlo topli, s temperaturama koje su bile primjerenije kraju lipnja.

Jesen usred svibnja

Nakon promjenjive prve polovice svibnja, izraženija ciklona Emina donijela je sredinom mjeseca jesenski ugođaj, obilnu kišu, poplave, nevremena, jake vjetrove i plimni val u Dalmaciji. Zagreb je 13. svibnja zahvatilo nevrijeme s tučom. U Omišu je poplavila Cetina, a snažna bura u Rijeci je oštetila četiri osobna automobila i jedan autobus. U Grubišnom Polju tornado je dizao crepove i lomio stabla. U Vukovaru su jake kiše i vjetrovi s novoobnovljene osmerokatnice odlomili veliki komad fasade koji je pao na osobni automobil. Na području Križevaca je vjetar srušio hrast na dalekovod pa su mnoga mjesta ostala bez struje. Dio Slavonije bio je pod vodom, a kiša, koja je padala gotovo tri dana i tri noći, prouzročila je golemu štetu na poljoprivrednim kulturama. Na tisućama hektara zasijanih oranica osvanuli su potoci i jezera. Virovitički župan proglasio je 18. svibnja elementarnu nepogodu za 15 gradova i općina.

Lipanj – mjesec tuča, poplava, oluja i vrućina

Početak lipnja obilježile su velike poplave koje su zahvatile veći dio Slavonije. Još 29. svibnja olujno je nevrijeme pogodilo dio Slavonskog Broda. Mnoge ceste i podrumi bili su poplavljeni. Na području Buzeta padala je tuča veličine jajeta. Uništeni su poljoprivredni nasadi, oštećeni su automobili, srušeni stupovi dalekovoda i telefona, a stabla su blokirala prometnice. Najobilnija kiša pala je u Slavoniji, gdje je stanje 1. lipnja postalo alarmantno. Lokalno stanovništvo u očaju je gledalo kako im nezaustavljive bujice uništavaju usjeve i potapaju kuće. Iz brojnih poplavljenih sela ljudi su se evakuirali čamcima, a u pomoć je stigla i vojska. U mnogim je mjestima proglašeno stanje elementarne nepogode.

S prestankom oborina 3. lipnja Slavoniju su zahvatile velike vrućine - s temperaturama i do 35°C – koje su se nastavile sve do polovice lipnja.

Širom zemlje zaredala su olujna nevremena. Pamtit ćemo olujni vjetar u Zagrebu, seriju pijavica na moru ispred Dubrovnika, najhladniji prvi dan kalendarskog ljeta u Zagrebu otkad se mjere podaci te rekordne dnevne količine kiše u Osijeku. Udar groma uzrokovao je veliki požar na obiteljskoj kući i gospodarskoj zgradi na području Bjelovara. Olujno nevrijeme s tučom 16. je lipnja pogodilo područje Daruvara, Grubišnog Polja i Slavonskog Broda. Nanosi leda veličine jajeta mjestimično su bili debeli i desetak centimetara. Uništeni su usjevi i voćnjaci, a mnogi automobili i krovovi oštećeni.

Na putu olujnih oblaka našli su se i najzapadniji krajevi unutrašnjosti. Uz jak vjetar mjestimice je bilo tuče veličine oraha. Župan Zagrebačke županije proglasio je elementarnu nepogodu.

Kiša je na prvi dan ljeta nastavila padati u cijeloj zemlji. U Zagrebu je vjetar rušio stabla – palo ih je 80-ak. S kuća su otpadali žbuka i crepovi, a dvojica muškaraca zadobila su lakše ozljede. Oštećeno je oko 40 osobnih vozila i oko 15-ak električnih i telefonskih vodova. Obilna kiša u Dubrovniku je poplavila prometnice, a gotovo cijela gradska jezgra bila je pod vodom. U Slavoniji je u Čepinu 22. lipnja ujutro izmjereno 107,2 litre kiše po četvornom metru, što je bio novi dnevni rekord i više je od mjesečnog prosjeka za lipanj (82,1 mm).

U srpnju napokon ljeto, ali i teške sparine

Prva polovica srpnja protekla je konačno u ljetnom ugođaju. No uz obilje sunca temperature su često prelazile 30°C. Izraženiji val vrućina nastupio je sredinom mjeseca i potrajao je desetak dana. U nekim je mjestima tzv. 'indeks vrućine' - kombinacija temperature i vlažnosti zraka - imao izuzetno visoke vrijednosti. U Korčuli je uz 34°C i relativnu vlažnost od 87 posto iznosio 57°C, što spada u kategoriju 'ekstremno opasno', kada ljudi mogu doživjeti toplinski udar. U Crikvenici je temperatura mora narasla na 29°C!

Vrućine je konačno u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu 18. srpnja prekinula ciklona Hidalgo. Uz sjeverne obale zapuhala je jaka bura. Ispred Senja jedna je poljska turistkinja u posljednji čas spašena iz uzburkanog mora.

Kolovoz – oluje čupale drveće, na moru se spašavali nautičari

Srce ljeta prošlo je uz vrlo nestabilno vrijeme. Gotovo da i nije bilo dijela zemlje koji nije zahvatilo nevrijeme ili obilnija kiša. U Umagu je poplavljen stadion pa je više nalikovao na bazen nego na teniski teren. U Gornjoj Murvici grom je zapalio kuću. Usred kalendarskog ljeta u cijeloj se zemlji nije moglo spojiti nekoliko dana stabilnijeg vremena. U Bosanskoj Krupi komadi tuče ozlijedili su nekoliko ljudi. 5. kolovoza olujno se nevrijeme proširilo na veći dio Hrvatske. Obilna kiša poplavila je stanove, podrume i ceste u Zagrebu i Samoboru. Probleme je stvarao i jak vjetar koji je u Lekeniku odnio pola krova na školskoj sportskoj dvorani. Zbog poplavljenih kuća i podruma te srušenih stabala ljudi iz Čazme, Bjelovara, Siska i Đurđevca u pomoć su zvali vatrogasce. Na području Istre vjetar je čupao drveće, a nevrijeme je stvaralo probleme i nautičarima. Širom Jadrana poduzete su brojne akcije spašavanja i traganja na moru. 7. kolovoza nevrijeme je zahvatilo Osijek i Slavonski Brod. Poplavljeni su podrumi obiteljskih kuća, a na prometnicama je vode bilo i do 60 cm. Ponovno su se zbrajale štete. Nakon nestabilnog prvog tjedna uslijedilo je dvadesetak uglavnom stabilnih i vrućih ljetnih dana.

Pretposljednjeg dana kolovoza ciklona Orijana donijela je zahlađenje.

Nove poplave i rekordni vodostaji u rujnu

Prvu izraženiju jesensku promjenu vremena donijela je u rujnu ciklona Paško koja je posvuda u zemlji uzrokovala dosta kiše. Na području Sunje i okolice mnoga dvorišta i štale bili su pod vodom.

Posljednji vikend kalendarskog ljeta ciklona Rozalija donijela je u zapadnim krajevima Hrvatske i u Sloveniji izuzetne količine kiša. Najviše je palo u Gorskom kotaru - Risnjak je mjerio čak 324 mm. Na agrometeorološkoj stanici Zadlog kod Idrije u Sloveniji ukupno je izmjereno čak 645 mm! U Novigradu je voda napravila veliku štetu u netom otvorenoj sportskoj dvorani.

Vodeni val iz poplavljene Slovenije ubrzo je stigao u Hrvatsku. U subotu, 18. rujna, razina Save u Zagrebu je u jednom danu narasla za šest metara pa je njezin vodostaj bio najviši u zadnjih 50 godina. Izlile su se Sava, Mura, Lonja i Sutla. Pod vodom je bilo Šćitarjevo i još šest sela u okolici. U općini Rugvica izmjeren je najviši vodostaj Save otkada se mjeri - oko 980 cm. Poplave su uzele i jedan život.

Konačno predah u listopadu

Listopad je napokon donio mali predah. Najburnije je bilo u nedjelju, 17. listopada kada je nevrijeme s kišom, pljuskovima i grmljavinom zahvatilo šire makarsko područje i uzrokovalo formiranje pijavice koja je oštetila nekoliko krovišta, lomila grane i dizala manje predmete.

Studeni - neuobičajene topline i nove poplave

Najveći dio studenoga obilježili su južina i natprosječne topline. Nizak tlak u kombinaciji s izraženim južnim vjetrovima pogodovao je dizanju razine mora koje je kulminiralo 10. studenoga kada su valovi preplavili splitsku rivu. Obilna kiša potopila je Pulu i širu okolicu, a zatim i Dubrovnik gdje je gradski promet bio u potpunom kolapsu. Cijeli Stradun bio je potopljen, kao i novouređena zgrada Arhiva te palača Sponza. Nevrijeme je prouzročilo i prekid u opskrbi električnom energijom, osnovne i srednje škole te dječji vrtići nisu radili. No bio je to samo uvod u još veće poplave na kraju studenoga i početkom prosinca.

Prosinac – čas toplo, čas hladno

Zadnji tjedan studenoga i prvi dani prosinca donijeli su prve obilnije snjegove. U Splitu, Šibeniku i Zadru tuča je zabijelila ulice. Nad Hrvatskom se formirala oštra snježna granica pa je u Samoboru izmjereno četrdesetak centimetara bijelog prekrivača, dok ga u Zagrebu i istočnije od njega gotovo i nije bilo. Obilna kiša poplavila je dolinu Neretve.

11. prosinca snijeg je padao i u Dalmaciji. Sredinom prosinca djelatnici svjetionika zabilježili su snježne pahulje na otoku Palagruža na kojoj službeno nikad nije zabilježen snježni pokrivač. 19. prosinca u Rijeci je izmjereno 14 cm snijega, dok su u Kaštelima more i vrlo visoki valovi potpuno poplavili rivu. Temperature su se 19. prosinca spuštale i do -23°C, no već sljedećeg jutra posvuda su ponovno bile iznad nule. Topline i južine nastavile su se do Božića pa je božićno jutro osvanulo bez snijega, čak i u najvišem gorju.