Nakon što je prošlog tjedna preminuo Igor Korobov, prvi čovjek ruske vojne obavještajne službe (GRU), čija je iznenadna smrt izazvala polemike, svjetski mediji nagađaju tko bi mogao postati njegov nasljednik. Zasad se spominju imena Korobovljevih zamjenika, Sergeja Gizunova i Igora Kostjukova, obojice vjernih Putinovih suradnika koje Zapad smatra arhitektima svih ruskih vojno-obavještajnih akcija diljem svijeta
Igor Korobov iznenada je preminuo prošle srijede, a prema službenoj verziji ruskog ministarstva obrane, prvi čovjek ruske vojne obavještajne službe umro je nakon duge i teške bolesti.
U tu verziju mnogi sumnjaju jer je Korobov netom prije smrti imao poprilično neugodan razgovor sa svojim šefom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, zbog gafa GRU-a kojim su u rujnu ove godine otkriveni identiteti gotovo 300 pripadnika službe.
vezane vijesti
Prema navodima ruskog novinara Sergeja Kaneva, koji se smatra najboljim poznavateljem tamošnjeg obavještajnog aparata, Korobovu je u rujnu naglo pozlilo nakon razgovora s Putinom te je hospitaliziran u jednoj moskovskoj bolnici. Nakon što je smješten u bolnicu, o šefu vojne obavještajne službe više se nije pisalo u javnosti, a pojavila se tek informacija kako ga je odbila posjetiti vlastita kći koja živi u Švedskoj.
Otrovan nakon pada u nemilost?
Misterij Korobovljeve nagle bolesti prekinuli su mediji bliski Kremlju, navodeći kako je prvi čovjek GRU-a godinama bolovao od raka, tvrdoglavo odbijajući napustiti položaj. Neovisni ruski mediji navode kako je Korobov nakon rujanskog gafa namjeravao podnijeti ostavku, ali mu Putin to nije htio dopustiti želeći ga uz sebe do predsjedničkih izbora zakazanih za ožujak iduće godine. Treći pak mediji navode kako je otrovan i to nakon što je pao u Putinovu nemilost.
Korobov je na čelu GRU-a bio posljednje dvije godine, a vojnu karijeru započeo je kao vojni pilot u bivšem Sovjetskom Savezu. Nakon zapažene časničke karijere 1985. godine prelazi u obavještajni aparat te se vrlo brzo uspinje do samog vrha.
Funkciju zapovjednika Glavne obavještajne uprave glavnog stožera oružanih snaga Ruske Federacije preuzeo je početkom 2016. godine, a njegov mandat obilježilo je nekoliko krupnih skandala, poput trovanja bivšeg špijuna Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji te navodnog ruskog miješanja u američke predsjedničke izbore.
Inače, Korobov je jedan od autora svih obavještajnih akcija nakon kojih je uslijedila ruska vojna intervencija u Siriji, a poziciju šefa GRU-a preuzeo je od Igora Serguna, čija je iznenadna smrt također popraćena raznim nagađanjima. Službeno, Sergun je preminuo nakon srčanog udara, no prema nekim navodima, ubile su ga neimenovane bliskoistočne tajne službe dok je za Novu godinu 2016. boravio u Libanonu.
Zapovjednik akcija u Siriji
Kao jedan od Korobovljevih nasljednika spominje se Sergej Gizunov, jedan od njegovih zamjenika kojeg smatraju Putinovim 'očima i ušima', dok je drugi i izgledniji pretendent viceadmiral Igor Kostjukov.
Riječ je također o jednom od Korobovljevih zamjenika koji je rukovodio agentima GRU-a raštrkanim po Zapadu, osobito u Italiji, gdje je njegov sin u diplomatskoj službi. Kostjukov trenutno zapovijeda svim obavještajnim operacijama u Siriji, a nakon Korobovljeve smrti preuzeo je nadzor i nad ostalim akcijama.
Unutar ruskog obavještajnog aparata Kostjukov se smatra jednim od najsposobnijih časnika, a dobri poznavatelji prilika u Kremlju smatraju ga Putinovim ljubimcem, što je i sam ruski predsjednik potvrdio inzistirajući da ga na prošlogodišnjoj proslavi 100. godišnjice GRU-a prati upravo Kostjukov, te godine dobitnik najvišeg odlikovanja 'Heroj Ruske Federacije'.
Kostjukov je završio čitav niz vojnopomorskih škola i obavještajnih tečaja, a iskustvo je godinama prikupljao kao vojni ataše. Gizunov, Korobov i Kostjukov nalaze se na američkoj crnoj listi, a iako neki nagađaju kako bi Putin na upražnjeno mjesto mogao dovesti manje poznatijeg agenta, većina analitičara smatra kako je imenovanje Kostjukova tek pitanje dana.
