Nakon pravomoćne presude Žalbenog vijeća Haškog suda koji je danas oslobodio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača za ratne zločine počinjene u Oluji 1995. godine, Vlada je medijima poslala kronologiju suđenja i suradnje Vlade i Haaga od 2005. godine do danas.

Prema njihovoj statistici, Gotovina, Markač i Ivan Čermak, koji je već u presudi Raspravnog vijeća oslobođen, 'odradili' su točno 303 sudska dana. Optužba je protiv njih pozvala 81 svjedoka te u spis priložila2.687 dokaznih predmeta. Generali su pozvali ukupno 57 svjedoka i priložili 2.132 dokazna predmeta. 

Gotovina je pozvao 25 svjedoka, Čermak 19, a Markač 13 svjedoka. Gotovina je priložio 1.024 dokazna predmeta, Čermak 717, a Markač 391 dokazni predmet. Raspravno vijeće (suci) pozvalo je samo sedam svjedoka i priložilo pet dokaznih predmeta. 

Haško tužiteljstvo je u osam godina suradnje s Vladom RH podnijelo 934 osnovna zahtjeva za pomoć i više stotina dopuna zahtjeva. U Vladi tvrde da su na sve te zahtjeve odgovorili ili je njihovo ispunjavanje u tijeku.

Tužiteljstvo je od države tražilo dostavu dokumentacije, omogućavanje uvida u dokumentaciju i dokaze, omogućavanje saslušanja svjedoka i osumnjičenika, pružanje pomoći u radu istražnim timovima tužiteljstva na terenu, logističku potporu, povezivanje s kontakt osobama na terenu, omogućavanje pristupa lokacijama, osiguranje i pratnju dužnosnika Haaga prilikom posjeta RH.

U lipnju 2012. godine glavni tužitelj na sjednici Vijeća sigurnosti ocijenio je suradnju s Hrvatskom u svakom pogledu besprijekornom. U 2012. godini nije bilo zahtjeva za pomoć vezano uz predmet protiv Ante Gotovine i Mladena Markača.

Vlada je na isti način pomagala i obrani te im je u cijelosti dostavila sve tražene dokumentacije i druge materijale. Kako je država financirala obranu generala, iz državnog proračuna obrani isplaćeno je 192.312.736,66 kuna.

226533,226551,226544,226518
KRONOLOGIJA SUĐENJA GENERALIMA GOTOVINI, MARKAČU I ČERMAKU

- Ante Gotovina uhićen je 7. prosinca 2005. godine na Kanarima, već 10. prosinca transferiran je u haški pritvor, a dva dana kasnije prvi put se pojavio pred sudom. 

- Sljedeće godine, 24. srpnja, predmet Gotovina spojen s predmetom Čermak i Markač, a 26. listopada 2006. održana je Statusna konferencija.

- Nakon fotografije koja je objavljena i koja je dokazala da hrvatsko pravosuđe nije poštivalo odredbe o kućnom pritvoru generala Mladena Markača, 28. prosinca 2007. godine stigao je nalog za uhićenje i dovođenje generala Markača u Haag. Već je sljedećeg dana bio u Haagu.

- Suđenje je započelo 11. ožujka 2008. godine. U lipnju iste godine tužiteljstvo je od Vlade tražilo dostavu topničkih dnevnika i dokumentacije Specijalne policije. Topnički dnevnici, kao što je poznato, nisu pronađeni. Tek je 18. veljače 2009. godine potpisan Sporazum o razumijevanju tužiteljstva i RH prema kojem su definirana 23 ključna topnička dokumenta koji postaju prioritet u istrazi.

- Krajem svibnja 2009. godine započelo je iznošenje obrana generala. 

- 28. rujna 2009, nakon sastanka tužitelja Brammertza s tadašnjom predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor i članovima Savjeta za suradnju s Haagom, oformljena je međuresorna Radna skupina (Task Force) koja se sastoji od predstavnika MUP-a, MORH-a, Ministarstva pravosuđa, VSOA-e i SOA-e. Task Force je osnovan s ciljem primjene sugestija Tužiteljstva radi poboljšanja kvalitete istrage provedene kako bi se pronašli topnički dokumenti ili utvrdio njihov status. U prosincu su provedene pretrage 17 stanova ili kuća, tri vozila i jednog odvjetničkog ureda s ciljem pronalaska tražene topničke dokumentacije. Oduzeta je veća količina dokumenata.

- U siječnju i veljači 2010. godine pred Haagom su održani stručni sastanci u vezi topničkih dokumenata – sudjelovali predstavnici Suda, Tužiteljstva, obrane generala Gotovine i RH,  

- Od 30. kolovoza do 02. rujna 2010. godine trajalo je iznošenje završnih riječi. 

- U završnoj riječi, Tužiteljstvo je zatražilo izricanje kazne zatvora u trajanju od 27 godine za Gotovinu, 17 godina za Čermaka i 23 godine za Markača.

- Raspravno vijeće je 15. travnja 2011. godine donijelo je presudu u predmetu Gotovina, Čermak, Markač te utvrdilo postojanje zajedničkog zločinačkog pothvata (ZZP) u Republici Hrvatskoj čiji su sudionici bili general Gotovina koji je po 8 točaka optužnice osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 24 godine i general Markač koji je također po 8 točaka optužnice osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 18 godina dok je utvrđeno da general Čermak nije kriv ni po jednoj točki optužnice. 

Uz generale Gotovinu i Markača Raspravno vijeće je navelo Franju Tuđmana, predsjednika Republike Hrvatske, kao ključnog člana zajedničkog zločinačkog poduhvata zajedno uz druge članove kao što su Gojko Šušak (ministar obrane), Zvonimir Červenko (načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske), Jure Radić (potpredsjednik Vlade i ministar obnove i graditeljstva) te je zaključilo da su, 'osim navedenih osoba, članovi zajedničkog zločinačkog poduhvata bili i drugi hrvatski politički i vojni čelnici, i to sudionici sastanka s predsjednikom koji su bili Tuđmanovi bliski suradnici'. Raspravno vijeće je ocijenilo da je granatiranje bilo neselektivno te da su područja na kojima nije bilo 'vojnih ciljeva' predstavljala protupravno granatiranje. Naime, Raspravno vijeće je utvrdilo da je razumno na osnovi dokaza zaključiti da su oni topnički projektili koji su padali unutar udaljenosti do 200 metara od identificiranih topničkih ciljeva, bili namjerno ispaljeni na taj cilj.

- Žalbeni podnesak obrana generala Gotovine podnijela je 2. kolovoza 2011. godine, a obrana generala Markača 11. listopada. Rasprava u žalbenom postupku održana je dana 14. svibnja 2012. godine.

- 16. studenog 2012, odnosno danas, Žalbeno vijeće MKSJ ukinulo je presudu Raspravnog vijeća i oslobodilo generale Gotovinu i Markača