Iako teran podiže najviše prašine u javnosti zbog sukoba sa Slovenijom oko pitanja izvornosti ove sorte vina, u sjeni toga nižu se drugi hrvatski autohtoni prehrambeni proizvodi koji su dobili status zaštićenog proizvoda ili pak čekaju u redu za njega. Među njima je meso 'z tiblice, zagorski puran, meso crne slavonske svinje, paška sol...
Prema posljednjim podacima koje je Ministarstvo poljoprivrede ustupilo tportalu, Hrvatska trenutno ima 15 proizvoda čiji je naziv registriran na razini Europske unije i tom brojkom zauzimamo 14. mjesto među zemljama EU-a.
U Ministarstvu to smatraju velikim uspjehom ako se uzme u obzir da je Hrvatska mala zemlja koja je nešto manje od četiri godine u Europskoj uniji.
vezane vijesti
Prvi proizvod koji je dobio registriranu zaštićenu oznaku je krčki pršut još u travnju 2015. Posljednje na ovoj prestižnoj listi je šoltansko maslinovo ulje koje je status zaštićene oznake izvornosti dobilo 21. listopada prošle godine. U međuvremenu su ovaj laskav status izvornosti dobili i zagorski puran, paška janjetina, korčulansko maslinovo ulje, poljički soparnik, dalmatinski, drniški i istarski pršut, lički krumpir, baranjski kulen, ogulinski kiseli kupus, ekstra djevičansko maslinovo ulje s Cresa i neretvanska mandarina.
Uskoro bi se ovoj listi trebalo priključiti sedam proizvoda koji su u postupku registracije oznake. Riječ je o varaždinskom zelju, slavonskom kulenu, istarskom ekstra djevičanskom maslinovom ulju, paškoj soli, ličkoj janjetini, međimurskom mesu 'z tiblice i slavonskom medu.
U fazi razmatranja su zagorski mlinci, a u fazi pripreme čak 23 proizvoda: malostonska kamenica, creska janjetina, istarski med, goranski medun, meso crne slavonske svinje, dalmatinska panceta, dalmatinska pečenica, brački varenik, slavonska kobasica, rudarska greblica ili kvargl, zagorski štrukli, zagorski bagremov med, varaždinski klipić, novigradska dagnja, vrbovečka pera, bračko maslinovo ulje, krčki sir, istarski ovčji sir, međimurski krumpir, lički škripavac, meso istarskog goveda boškarina i paški sir.
Ministarstvo poljoprivrede do sada je na to potrošilo 1,34 milijuna kuna, čime su sufinancirani troškovi proizvođača autohtonih proizvoda s oznakom izvornosti. A ta laskava titula proizvođačima omogućuje da navedene proizvode prodaju po višim cijenama te doprinose stvaranju hrvatskog identiteta i prepoznatljivosti. Korist je očita i za turizam, ali i za razvoj ruralnih područja Hrvatske.
