Gotovo 30 kandidata, koji su zadovoljili uvjete natječaja, odgovaralo je članovima Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove na pitanja poput primjerice, koje je njihovo mišljenje o aktualnom Zakon o sprječavanju sukoba interesa, mogu li saborski zastupnici biti članovi nadzornih odbora javnih poduzeća, ali i koji su bili njihovi motivi da se uopće prijave za funkciju u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

Dobar dio danas intervjuiranih kandidata svoju je prijavu za Povjerenstvo shvatilo kao izazov i želju za daljnjim napredovanjem u karijeri, dok se dio pohvalio da su i dosad radili slične poslove bilo kao javni bilježnici, revizori ili inspektori.

'U dosadašnjem radnom vijeku promijenio sam tri tvrtke. Smatram da svakih pet godina treba promijeniti tvrtku jer se čovjek uljuljka u postojeći posao. Posao u Povjerenstvu je ugledan posao i motiv mi nije bio samo novac, nego i rad na tome da spriječimo sukob interesa', kazao je jedan od kandidata Nikša Bjelajac

Iako je samo jedan od kandidata priznao da mu je jedan od motiva bio i novac, iz broja ukupno prijavljenih može se zaključiti da je plaća od 17 tisuća kuna bila itekakav motiv i za ostale.

'Materijalna situacija u mojoj obitelji je takva da imamo za život i ništa više. Moramo se zapitati kakva je to zemlja gdje visokoobrazovani ljudi ne mogu dobiti ništa osim golog preživljavanja', kazao je jedan od kandidata Nebojša Gunjević na pitanje zašto misli da se toliki broj kandidata prijavio.

Jedno od najčešćih pitanja bilo je ono što kandidati misle o aktualnom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. Odgovor kod većine bio je da je zakon dobar, no da se, kao i svaki zakon, uvijek može doraditi. Međutim, bilo je i konkretnih dogovora. Tako jedna od kandidatkinja Katica Damjanović zakon nije ni pročitala, pa nije mogla ni odgovoriti na postavljeno pitanje, dok je najopširnije o zakonu odgovarao aktualni šef kabineta Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Zlatko Draganović, koji je kao stručnjak radio na nacrtu aktualnog zakona.

'Bojim se da pojedine odredbe zakona nisu provedive i u mnogim zemljama, poput Makedonije, ustavni sudovi su poništili pojedine odredbe', kazao je Draganović, koji je uvjeren da će i kod nas Ustavni sud ukinuti pojedine odredbe.

Jedna od njih posebno je zapela za oko članovima Odbora za izbor i imenovanja. Radi se o odredbi koja omogućava Povjerenstvu da ulazi u stanove dužnosnika bez sudskog naloga. Većina kandidata sa zadrškom prihvaća takvu ovlast, koju shvaćaju kao posljednju stepenicu u utvrđivanju sukoba interesa.

'Osoba koja radi u Povjerenstvu ima zakonski okvir. Surađuje s drugim državnim institucijama i ne može se ponašati kako hoće. Pravila igre postoje', kazala je jedna od kandidatkinja Jadranka Biškup, komentirajući eventualne prevelike ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Iako Povjerenstvo daje mišljenja o potencijalnom sukobu interesa, velik dio posla otpada i na zaprimanje imovinskih kartica državnih dužnosnika. Nekima o kandidata stoga je postavljeno pitanje vjeruju li da političari točno navode sve podatke u imovinskoj kartici. 'Mislim da ne. To je ljudska slabost i uvijek želite nešto prikriti', kazao je jedan od kandidata Eduard Briški

Većini kandidata postavljeno je i pitanje da navedu primjer sukoba interesa, a odgovori su bili različiti - od načelnog objašnjavanja da do sukoba interesa dolazi kada dužnosnik pogoduje nekome s kim je privatno vezan (bilo kod javne nabave ili zapošljavanja), do onih koji su nepredavanje imovinske kartice shvatili kao sukob interesa.

'Bilo je situacija kada sam se kroz posao susreo sa sukobom interesa. Bilo je i pisanih prijava. Radi se o bivšem načelniku općine Jelsa i sada pomoćniku ministra gospodarstva (op. a. - Ivo Milatić) te o hvarskom gradonačelniku Pjerinu Bebiću', kazao je jedan od kandidata Ivko Gavranić, inače načelnik hvarske policije.

Unatoč tome što se većina pitanja koju su bila postavljena kandidatima odnosila na područje sukoba interesa, nekim kandidatima postavljena su i pitanja vezana uz životopis. Bivši načelnik osječko-baranjske policije i pomoćnik ministra pravosuđa u vrijeme Račanove vlade Josip Begović, upitan čime se bavio nakon odlaska iz državne uprave, kazao je kako je radio kao javni bilježnik, priznao kako je dva puta zamrzavao mirovinu te da danas radi kao pravni savjetnik za jednu koorporaciju, i to na ugovor o djelu.

Jednu od kandidatkinja Biljanu Čamovski koja je, među ostalim, otkrila da je kao mlada radila kao operna pjevačica, predsjednik Odbora za izbor i imenovanja Šime Lučin upitao je li za legalizaciju i dekriminalizaciju lakih droga.

'Ja sam istraživala tu tematiku, ovdje i po Italiji. Nisam za to jer iz lakih droga čovjek lako prelazi na heroin', kazala je Čamovski.

Jednom od kandidata Damiru Fodreku postavljeno je pitanje i koja mu je najdraža sorta vina, s obzirom na to da mu je vinarstvo hobi. 'Laški i rajnski rizling', kazao je Fodrek.

Saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove danas je ispitao tek četvrtinu kandidata koji su se prijavili za funkciju predsjednika Povjerenstva te četiri člana tog tijela, i to na mandat od pet godina. Kandidirati su se mogli hrvatski državljani s fakultetskom diplomom koji imaju najmanje osam godina radnog iskustva u struci i istaknute rezultate rada te koji nisu kažnjavani niti se protiv njih vodi kazneni postupak. Kandidat također ne može biti član nijedne političke stranke, a to nije smio biti ni tijekom posljednjih pet godina.

Od kandidata koji se prijavljuju za predsjednika Povjerenstva, uz ostale dokumente, tražilo se i uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu.

Ovo će biti već treći pokušaj da se popuni Povjerenstvo po zakonu iz 2010, a koji je predvidio da u tom tijelu ubuduće neće sjediti saborski zastupnici, već isključivo članovi iz redova uglednih javnih djelatnika.

Za njihovo je imenovanje, međutim, potrebna većina svih saborskih zastupnika, odnosna najmanje 76 glasova, što dosad nije uspio dobiti nijedan od kandidata koji su se javili na javne pozive raspisane lipnju i listopadu 2011.