Iako je na početku rasprave o Zakonu o kamatama ministar financija Boris Lalovac apelirao na konstruktivnu raspravu i predlaganje rješenja vezanih uz zateznu kamatu, zastupnici nisu mogli zaobići govoriti o nekim stvarima koje nisu striktno vezane uz temu. Jedna od takvih tema bila je i Hrvatska poštanska banka
Podsjetimo, Vlada je prošli tjedan predložila da se za novog predsjednika uprave HPB-a imenuje Tomislav Vuić, dosadašnji zamjenik predsjednika uprave Erste banke, a kao član uprave Tomislav Matija Varga, također iz Erste grupe, član uprave Erste Group Immorenta Hrvatske.
Upravo iz Erste banke krajem prošle godine stigla je ponuda za kupnju HPB-a, međutim Vlada je na kraju od toga odustala.
Činjenica da se ljudi iz banke koja je bila potencijalni kupac sada imenuju u upravu HPB-a sumnjiva je i oporbenim zastupnicima.
'Podsjećam da nakon oporavka i sanacije Hrvatske poštanske banke, jedine velike banke u vlasništvu Republike Hrvatske, očito mora doći do smjene na njezinom čelu jer se i ona pod sadašnjom upravom nije mogla prodati, a mora se prodati. Nakon što smo na čelu uprave Hrvatske poštanske banke imali nekog tko je banku konsolidirao i učinio je ne samo solventnom nego i uspješnom, može li itko odgovoriti na pitanje zašto to rukovodstvo, ta uprava više za hrvatsku Vladu nije dobra? Ili se pak radi o onome što je kolega Marić rekao, o financijskom kartelu kojemu ne odgovara da postoji jedna hrvatska banka koja im remeti njihov mir na slobodi stvaranja i proširivanja dužničkog ropstva u RH?', upitao je laburist Dragutin Lesar.
Kome odgovara prodaja HPB-a, pogotovo kada se uzme u obzir da bi ta banka mogla biti instrument snižavanja kamatnih stopa u RH, zapitao se i HDZ-ov Frano Matušić.
'Zašto je ne osnažiti recimo državnim proračunom, zašto ne lokalnim proračunima, zašto ne komunalnim poduzećima, zašto ne? Naravno da je riječ i o tržišnoj utakmici, ali ne vidimo razloga da ta tržišna utakmica ne bude doista na pravi način odigrana u korist Hrvatske poštanske banke koja je doista mogla biti snažan instrument u politici kamata. Naravno da ako imate banku koja nosi 20 posto financijskog tržišta, naravno da možete utjecati na kamatnu stopu u Republici Hrvatskoj', kazao je Matušić.
Pitanja vezano uz HPB imao je i HDSSB-ov Boro Grubišić. 'Pa zbog čega Hrvatska, ako je HPB u državnom vlasništvu, sa svojih 260 tisuća državnih službenika i namještenika i onih u javnom sektoru ne isplaćuje plaće preko HPB-a? I milijun i 200 tisuća umirovljenika, također preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko, svi valjda primaju plaće preko HPB-a', pitao je Grubišić.
Na HPB se u replici osvrnuo i HDZ-ov Dujomir Marasović. 'Donesimo odluke u Saboru da nećemo prodavati HPB. Idemo od toga napraviti veliku državnu banku, ima ih i Amerika i Njemačka, koja će davati kamate po tri, četiri posto. Jesmo li mi narod idiota da od pet milijuna nas ne možemo naći jednog pametnog čovjeka koji će dobro voditi banku?', kazao je Marasović.
Međutim, odgovora na postavljena pitanja nije bilo, pa je Lesar sam došao do zaključka.
'Smjena rukovodećeg kadra u Hrvatskoj poštanskoj banci posljedica je utjecaja tajnog bankarskog stranog kartela u Republici Hrvatskoj kako bi oslabili ono što se dosad saniralo, popravilo, učinilo relevantnim na financijskom tržištu Hrvatske. Hrvatska poštanska banka je do prije tri godine bila uzimana kao primjer da država ne može biti dobar gospodar i da ne zna dobro rukovoditi bankama. Sada kada je došla jedna ekipa koja je dokazala da može biti državna banka uspješna i dobra, sada se radi smjena, rotacija, vrše se rošade pod izlikom isteka mandata bez rasprave o rezultatima i objave razloga i činjenica', kazao je Lesar.
